Središnje banke, čiji je arsenal ograničen bilancama koje su opterećene dugom, polako ali sigurno zlato sve više gledaju kao rezervnu imovinu. Taj razvoj događaja vrlo vjerojatno će dodatno povećati cijene zlata koje su već sada na rubu pucanja.
Spot cijene zlata su nešto više na godišnjoj razini, ali su porasle više od 12 posto od prošlog kolovoza, kada je vrijednost pala na nešto ispod 1.200 dolara po unci. Prošlog je mjeseca globalna financijska tvrtka Goldman Sachs prognozirala da će cijene zlata u sljedećoj godini porasti za oko 10 posto, odnosno na 1.425 dolara po unci, u usporedbi s trenutnom vrijednošću od 1.300 dolara po unci.
Tržišta su uvelike rastresena rastućim izgledima za usporavanje gospodarskog rasta, rastuće globalne bilance duga i krivulje prinosa SAD-a koja možda signalizira recesiju.
Ti su čimbenici potpomogli popularnost zlatnih poluga, tradicionalne imovine sigurnog utočišta, da stvore sigurnu luku, ali uz neočekivanu pomoć, onu globalnih središnjih banaka.
”Postoje mnoga nagađanja koja kruže oko cijena zlata… ali izgledi su pozitivni“, rekao je Robert Smith, investitor i osnivač financijske tvrtke Smith Affiliated Capital.
To je pomak koji je privukao više pozornosti, barem od 2017. godine, kada se Njemačka uspješno borila za 31 milijardu dolara u zlatu repatriranu iz New Yorka i Pariza. Ove godine, kriza koja je pogodila Venezuelu uzrokovala je neviđene napore kako bi donijela kući preko milijardu dolara odbijenih od strane Engleske banke.
Politički nemiri u inozemnim kapitalima, osobito na tržištima u razvoju, povećali su hitnost zadržavanja alternativnih sredstava. “To je borba na svakoj razini, ali sve što se događa radi u prilog sposobnosti zlata da poveća svoju prednost“, dodao je Smith.
Dug se nagomilao
Ipak, u pozadini rasta vrijednosti zlata je strah od globalnog duga, za koji je Međunarodni monetarni fond nedavno izračunao da je na vrhuncu. Trenutno je na nevjerojatnih 184 trilijuna dolara, a ta brojka ukupno iznosi oko 225 posto BDP-a, kažu iz Međunarodnog monetarnog fonda.
U međuvremenu, podaci iz HSBC-a, najveće britanske banke, procjenjuju da je dužnička kriza još gora kada su uključene i financije.
“Na oko 300 posto BDP-a, svako usporavanje globalnog rasta moglo bi se pogoršati ovom dužničkom pozicijom“, kažu ekonomisti banke u izvješću objavljenom početkom tjedna.
“Ranjivosti valuta država članica skupine G10 i njihovih gospodarstava leže više u akumulaciji duga privatnog sektora nego u državnim fiskalnim bilancama“, kazali su iz HSBC-a.
“Stoga je također vjerojatno da će sva zabrinutost oko privatnog duga imati veći utjecaj na zlato“, istaknuli su analitičari dodajući da će cijene zlata prosječno biti iznad 1.300 dolara po unci do 2020. godine.
Zamjena za politiku središnje banke
Strane vlade započele su s preraspodjelom barem dijela svojih zaliha u zlato – starog tržišta koje je nekada podupiralo globalni monetarni sustav – ali je palo u nemilost kada su vlade prihvatile deficitnu potrošnju i papirnati novac nevezan za zlato.
Podaci o međunarodnom kapitalu SAD-a (TIC) za siječanj, ilustrirali su fenomen koji je u tijeku najmanje godinu dana. Naime, službeni inozemni otkup duga opada i djelomično je zamijenjen monetarnim vlastima koje se zalažu na zlato. Tijekom mjeseca, vrijednosni papiri denominirani u dolarima zabilježili su neto odljev TIC-a od gotovo 144 milijarde dolara, pri čemu je službeno prodano oko 20 milijardi dolara tog iznosa.
Da budemo sigurni, ti su iznosi samo kapljice u moru duga u iznosu od 14 trilijuna dolara, koji se smatra najlikvidnijim i najstabilnijim na svijetu. Međutim, ovaj podatak dolazi u vrijeme kada globalne središnje banke – zbog ekonomskih i geopolitičkih razloga – gube entuzijazam za imovinom SAD-a.
Peter Boockvar, glavni direktor za investicije tvrtke Bleakley Advisory Group, nedavno je izjavio da “čak i ako vam nije stalo do zlata kao područja u koje ćete ulagati novac, barem ga promatrajte kao zamjenu za stajalište o politici središnje banke u ovom trenutku, a pogotovo kada pogledate smjer u kojem se kreće američki dolar“.
Izvor: finance.yahoo.com
