Od početka vremena mnoge su stvari smatrane valutama. Stoka, žitarice, začini, perlice i papir, sve su to bili oblici valuta, ali samo su dvije stvari bile novac – zlato i srebro.
Godine 1971. američki je dolar “umro“ zbog toga što više nije novac – postao je valuta. I postoji velika razlika između novca i valute.
Uobičajena je pogrešno mišljenje da je valuta novac. Na primjer, kad vam netko daje nešto gotovine, vi vjerojatno smatrate da je to novac. Nije. Novac je jednostavno valuta, medij razmjene koji možete koristiti za kupnju nečega što ima određenu vrijednost.
Riječ “valuta” (currency) dolazi od riječi “struja” (current), poput električne ili oceanske struje. Ta riječ označava pokret. Da potpuno pojednostavimo, valuta se mora nastaviti kretati. Ako se zaustavi, vrlo brzo gubi vrijednost. Ako je gubitak vrijednosti prevelik, ljudi ga prestanu prihvaćati.
A, ako ga ljudi prestanu prihvaćati, vrijednost valute pada na nulu. Nakon 1971. godine američki dolar počeo se kretati prema nuli.
Novac, za razliku od valute, ima vrijednost unutar sebe. Novac je uvijek valuta, jer se može koristiti za kupnju ostalih artikala koji imaju vrijednost, ali kako smo upravo ustanovili, valuta nije uvijek novac jer nema uvijek vrijednost sama po sebi.
Razmislite o tome na ovaj način: je li papir na kojem je isprintana novčanica od 100 dolara uistinu vrijedan 100 dolara?
Naravno da nije. Taj papir jednostavno predstavlja vrijednost koja je pohranjena negdje drugdje – ili je barem nekoć bio prije nego što je novac postao valuta. Američki dolar preživljava samo od praznih priča, ili onoga što se obično naziva “dobrom vjernom i vjerovanjem u Sjedinjene Američke države”.
Strašni FED
Početak kraja za gospodarstvo SAD-a započeo je s osnutkom Sustavom federalnih rezervi. FED (Federal Reserve District) ili Sustav federalnih rezervi je privatna institucija koja je ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta u SAD-u. Od formiranja FED-a, američki dolar postao je samo valuta.
Američki sustav federalnih rezervi – nije ni “američki” ni “saveznički”, tehnički nema rezervi, a zapravo nije ni banka, ali je imao pravo tiskati američku valutu od strane vlade.
Iako FED nema rezervi, on ima tiskaru. FED-u je dopušteno da preplavi svijet dolarima, poznatima kao smiješni novac, čarobni novac, fiat novac – koji po definiciji nema nikakvu vrijednost niti je pokriven bilo čim drugim osim povjerenjem u ekonomiju onih koji ga kao takvog prihvaćaju.
Iako je to svijetu dalo neke pozitivne aspekte, kao što je povećanje životnog standarda mnogih zemalja i bogatstvo mnogih ljudi, učinilo je i da mnogi ljudi postanu siromašniji, ne samo zato što moraju raditi sve više, već u konačnici zarađuju manje novca. Zaradili su manje novca jer su platili više u porezima, kamatama i inflaciji.
Tijekom klasičnog, zlatnog standarda, naša je valuta bila stvarna, provjerljiva novčana vrijednost, što znači da je u trezoru bilo zlata i srebra. Valuta je bila samo potvrda o novcu. Zatim se pojavio FED, jedna od najzloglasnijih i najneshvaćenijih institucija u povijesti Sjedinjenih Američkih Država.
Problem s FED-om je taj što postoji mnogo informacija, a to je jedan od razloga zašto je tako kontroverzan. Postoje dva vrlo polarizirana kampa kada on je u pitanju. Na jednom kraju imate vladu, koja vjeruje da on regulira američko gospodarstvo. S druge strane, imate teoretičare zavjere, koji vjeruju da će FED na kraju dovesti do propasti američkog gospodarstva.
Kao što je istaknuo bivši senator i predsjednički kandidat Barry Goldwater: “Računi Sustava federalnih rezervi nikad nisu bili revidirani. Oni djeluju izvan kontrole Kongresa i manipuliraju kreditom SAD-a.”
Vrijednost ili cijena
Kad god se nalazite u situaciji u kojoj ste informirani ulagač, a mase još ne znaju što se događa, imate prednost. Nakon što se ciklus promijenio i nakon što ste se uvjerili da su se ti uvjeti pomaknuli, možete napredovati.
Svaki ulagač koji napravi dubinsku procjenu, rano zauzme poziciju, čeka masu da se probudi i djeluje, ima izuzetno dobre izglede za zaradu.
Kako vidjeti stvarnu vrijednost nečega? Jednostavno. Prestanite vrijednost mjeriti dolarom. Dolar vam ne može reći koja je stvarna vrijednost jer ne može reći istinu. Kako je rekao Al Franken, bivši Američki senator, dolar je “lažljivi lažljivac”.
Ljudi se uvijek pitaju: “Koliko će visoke biti cijene zlata?”. Odgovor koji očekuju je cijena u dolarima. Samo zapamtite ovo: nije bitna cijena zlata, već koliko se stvari može njime kupiti.
Kada bismo rekli: “Unca zlata će stajati milijun dolara,” većina ljudi bi rekla, “Odlično!”, a zatim kupila koliko god zlata bi mogla. Ali kada bi rekli: “Šalica kave će koštati milijardu dolara”, ljudi bi rekli: “To znači da kava košta tisuću unca zlata po šalici. To nije tako sjajno.”
Pod takvim uvjetima ljudi bi prodali sve svoje zlato dok je još uvijek vrijedno, a ne bi čekali da njegova vrijednost dosegne milijun dolara po unci i realno ne vrijedi ništa.
Prava vrijednost
Zato se javlja ideja “istinske vrijednosti“. To je jedini način da doznate je li procjena imovine precijenjena ili podcijenjena, a ulagaču ništa nije važnije od toga.
Razmislite kolika je vrijednost vaše kuće? Vjerojatno znate cijenu, ali koja je vrijednost?
Evo kako saznati. Većina ljudi zna za koju cijenu ljudi prodaju kuće u njihovom susjedstvu, stoga samo pretpostavite cijenu svoje kuće. Zatim podijelite cijenu kuće prema aktualnim točkama burzovnog indeksa i znat ćete koliko dionica burzovnog indeksa vrijedi.
Sada uzmite cijenu svoje kuće i podijelite je po cijeni zlata i znat ćete koliko unca zlata vaša kuća vrijedi. Zatim uzmi cijenu svoje kuće i podijelite je s cijenom barela sirove nafte i znat ćete koliko barela nafte vaša kuća vrijedi.
Vrijednost se mijenja kada zajednica prijeđe iz jedne klase imovine u drugu. Javnost općenito naginje klasi imovine koja je najpovoljnija i tada je svima poželjna.
To su klase imovine koje usisavaju kapital od drugih klasa imovine. I tako, onaj koji je bio najpoželjniji postaje precijenjen. Onaj koji nije, postaje podcijenjen. To je vrlo jednostavno.
Evo važne lekcije: za vrijeme financijskih prevrata, pada tržišta, depresije ili valutne krize, bogatstvo nije uništeno. Samo se prenosi.
Tijekom weimerske hiperinflacije, zlato i srebro nisu samo prevladali, već su uništili konkurenciju još jednom pobijedivši novac bez pokrića.
Dakle, oni koji su se držali stvarnog novca, umjesto valute, mnogo su puta požnjeli nagrade.
Izvor: www.silverdoctors.com
