Još dvije zemlje, Srbija i Filipini, povećale su nacionalne rezerve zlata. One slijede globalni trend drugih svjetskih središnjih banaka koje akumuliraju zlatne poluge u pokretu koji se smatra odmakom od američkog dolara.
Beograd će do kraja ove godine povećati svoje zlatne rezerve s 20 na 30 tona, priopćila je srpska medijska kuća Večernje novosti. U izvješću se navodi kako zemlja planira povećati svoje rezerve na 50 tona do kraja 2020. godine kao mjeru sigurnosti. Statistika Narodne banke Srbije pokazuje da su njihove devizne rezerve trenutno u vrijednosti od 11 milijardi eura.
Mjera sigurnosti
Odluka o povećanju rezervi žutog metala zabilježena je, kako se izvješćuje, nakon ovogodišnjeg sastanka srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića s delegacijom MMF-a. Predstavnici fonda kazali su predsjedniku kako odobravaju kupovinu zlata u Beogradu, ako se uklopi u strategiju Srbije za povećanje deviznih rezervi.
Središnja banka Filipina objavila je prije dva tjedna kako je usvojen zakon kojim se male rudarske kompanije oslobađaju poreza na transakcije i porez na dohodak. Taj je potez objašnjen kao način povećanja deviznih rezervi zemlje i sprječavanja krijumčarenja zlata.
Prema Reutersu, male rudarske kompanije pronašle su način da zaobiđu poreze uvedene 2011. godine, prodajom zlata na crnom tržištu. Ovaj zakon im sada daje pravo prodati sve proizvedeno zlato središnjoj banci zemlje po cijenama kakve su na svjetskom tržištu. Filipinske zlatne rezerve ostale su nepromijenjene na oko 198 tona i u prvom tromjesečju 2019. i u četvrtom tromjesečju 2018. godine. Zlato je krajem travnja činilo gotovo deset posto bruto međunarodnih pričuva zemlje u iznosu od 83,96 milijardi dolara.
Zemlje diljem svijeta gomilaju zlato u pokušaju diverzifikacije deviznih rezervi daleko od američkog dolara.
Kupnja zlata kao globalni trend
Prema podacima Svjetskog vijeća a zlato (WGC), ukupna neto kupnja od strane središnjih banaka dosegla je najvišu razinu, u smislu neto kupnje tijekom prvog tromjesečja, od 2013. godine. Kupnje su porasle za 68 posto u odnosu na prethodnu godinu točnije, na 145,5 tona, pokazali su službeni podaci.
Globalni trend predvodile su Rusija i Kina. Ranije prošlog mjeseca, Svjetsko vijeće za zlato je izvijestilo da je neto otkup zlata, od strane ruske središnje banke, najviši u prvom tromjesečju 2019. godine. Zemlja je kupila 55,3 tone, čime su njihove zlatne rezerve narasle na 2.168,3 tone i time postala najveći svjetski kupac ovog dragocjenog metala.
U isto vrijeme, Moskva je dramatično smanjila svoje udjele u državnim obveznicama SAD-a u sklopu procesa dedolarizacije. Kina je, kao šesti po količini svjetski posjednik zlata, kupila 33 tone zlata u prvom kvartalu ove godine.
Indija je slijedila njihov primjer, kupivši do sada 8,2 tone žutog metala. Godine 2018., Banka indijskih rezervi navodno je kupila 42,3 tone zlata. Državni regulator trenutno posjeduje 608,7 tona žutog metala, koji čini oko sedam posto deviznih rezervi zemlje.
Izvor: www.goldbroker.com