Narodna banka Srbije (NSB) kupila je u listopadu dodatnih devet tona zlata. Time je povećala svoje rezerve ovog dragocjenog metala prema savjetu predsjednika Aleksandra Vučića.
Intenzivirana potražnja za zlatom
U trezoru NBS-a u srpnju je bilo više od 21 tone zlata. To je bio rast od nekoliko stotina kilograma u odnosu na svibanj ove godine kada je priča o kupovini zlata intenzivirana.
Tada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić savjetovao guvernerku da do kraja ove godine kupi dodatnih 10 tona zlata. Osim toga, predložio je da u sljedećih godinu i pol dana rezerve poveća na 50 tona.
Kada se uzme u obzir situacija u svijetu, Vučić je naglasio kako se ne može sa sigurnošću znati kako će stajati svjetske valute, ni kako će se ponašati Europska središnja banka ili američki Fed.
Zaštita od moguće krize
Najveća bivša jugoslavenska republika slijedi Mađarsku i Poljsku, gdje su dužnosnici povećali zlatne rezerve u 2018. godini kako bi se zaštitili od krize. Guvernerka Narodne banke Jorgovanka Tabaković, članica Srpske radikalne stranke, rekla je da je kupovina zlata od 9. do 11. listopada povećala zalihe banke na 10 posto neto deviznih rezervi zemlje.
“Završili smo transakcije otkupa zlata. Srbija je danas sigurnija sa 30,4 tone zlata vrijednih oko 1,3 milijarde eura (1,4 milijarde dolara)“, rekla je Tabaković novinarima u Beogradu u četvrtak. Dodala je kako zasad ne planiraju dodatnu kupovinu.
Bolja prognoza gospodarskog rasta
Akvizicija je posljednji u nizu poteza Srbije da poveća svoju financijsku stabilnost promjenom strukture svog vanjskog duga i povećanjem udjela dinara i eura, rekla je Tabaković. Narodna banka platila je zlato 395 milijuna eura (434,3 milijuna dolara). Kupila ga je po cijeni od 1.503 dolara za uncu.
Tabaković se obratila medijima nakon što je banka povećala prognozu gospodarskog rasta za 2019. godinu na 3,5 sa 3,6 posto. Kao razlog je navela veću domaću potražnju koja je protuteža usporavanju u većem dijelu Europske unije.
Cilj inflacije
Iako neki ekonomisti nagađaju da Narodna banka može mijenjati parametre kako prikazuje i kontrolira novčanu ponudu, rekla je da neće promijeniti cilj inflacije. On ostaje na tri posto plus-minus 1,5 postotnih bodova, do prosinca 2021. godine.
Središnja banka je ove godine tri puta smanjila kamatne stope. Također, oslanjala se na tržišne intervencije kako bi ublažila kretanja tečaja dinara u odnosu na euro.
“Ne postavlja se pitanje izbora između inflacije koja spada u ciljanu i stabilnost tečaja, što je osnova stabilnosti investicija i predvidljivosti poslovnog okruženja“, rekla je Tabaković.
Cilj za inflaciju je važan i središnja banka očekuje da će se mjera vratiti u područje tolerancije do travnja ili svibnja sljedeće godine, rekla je.
Indeks potrošačkih cijena pao je ispod granice tolerancije pet puta u posljednje tri godine. Pritom je najnoviji pad cijene u cijelosti proistekao iz jeftinijeg svježeg povrća, izjavio je generalni direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku Savo Jakovljević.
Izvor: www.bloomberg.com
