Srbija planira svoje rezerve zlata s postojećih 20 tona, do kraja 2019. godine povećati na 30 tona, a zatim, u sljedećih godinu i pol dana, na čak 50 tona, pišu srpski mediji.
Ova dinamika praktički je utvrđena nakon sastanka u Beogradu, gdje se predsjednik Aleksandar Vučić sastao s delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda(MMF).
Srpski predsjednik Vučić tijekom razgovora je pokrenuo temu kupovine zlata, a sugovornici iz MMF su mu odgovorili kako oni nemaju ništa protiv toga, ako se to uklapa u njihovu strategiju povećanja deviznih rezervi.
Kupujte zlato
Odmah nakon sastanka, Vučić je pozvao guvernerku Narodne banke Srbije Jorgovanku Tabaković i ministra financija Sinišu Malog i doslovno im dao zadatak: “Kupujte zlato, Srbija mora biti sigurna“.
Prošle godine na svjetskom tržištu zabilježena je rekordna količina kupovine zlata u posljednjih 50 godina, a taj trend nastavljen je i u prva tri mjeseca ove godine.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je 21. svibnja da se na njegovu inicijativu povećavaju rezerve u zlatu, s ciljem, kako je objasnio, da se zemlji osigura sigurnost i sigurnija budućnost u okolnostima potencijalno negativnih kretanja na financijskim tržištima, ali i na tržištu nafte, bakra i čelika. “Time osiguravamo veću stabilnost za našu zemlju“, rekao je Vučić novinarima.
Srbija će do kraja godine povećati rezerve ovog plemenitog metala sa 20 na 30 tona, a u narednim godinama na 50 tona. Na pitanje što to znači, Vučić je istaknuo kako su vrlo teška i nepredvidiva vremena u Europi i svijetu.
“Zašto cijela priča o zlatu? Svaka priča oko sukoba s Iranom razara naftno tržište, da se bilo što dogodi s Iranom, ne zna se kakva će biti cijena nafte, svaka priča o operativnim sistemima, sukobu oko kineske tvrtke Huawei, nastavak sukoba oko umjetne inteligencije, robotičke industrije… vodi u najžešće moguće sukobe.“
Istaknuo je činjenicu da, ako zemlja posjeduje 20 tona zlata, to je oko 710 milijuna eura, što znači da bi trebali imati 30 tona zlata kako bi imali oko milijardu eura.
“Pedeset tona, imajući u vidu situaciju u svijetu, više neće biti milijardu i 700 milijuna eura , već bliže dvije milijarde, ako se uzme u obzir vrijeme koje nam je potrebno da to kupimo, a da ne ugrozimo stabilnost rezerve novca koji imamo“, dodao je.
Kada se uzme u obzir situacija u svijetu, kaže Vučić, ne može se sa sigurnošću znati kako će stajati svjetske valute, ni kako će se ponašati Europska središnja banka, ni američki Fed.
“Tada vam je najveća sigurnost u tome da držite jedan dio rezervi u zlatnim polugama. Zato je to bila moja ideja i provjerili smo je s najvećim stručnjacima u svijetu. Mnoge zemlje u svijetu to danas rade, i Rusija i Kina, koje imaju veliku izloženost prema dolaru, ali i one koje imaju izloženost prema euru. Kupuju sve više zlata i mogu si to priuštiti. Mi u ovom trenutku ne možemo više,“, rekao je.
“Volio bih da možemo više, ali ovoliko koliko možemo, želim povećati naše rezerve u zlatu i mislim da će Narodna banka, ali i Vlada, odgovoriti tom zadatku“, zaključio je Vučić.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da se u trezoru banke nalazi ukupno 20,8 tona zlata te da se razmatra mogućnost za kupovinu nove količine.
“NBS kao fiskalni agent Srbije ima legitimno pravo da u kriznim vremenima pojača aktivnost kupovine zlata. I takav savjet predsjednika Srbije o kupovini zlata je dobrodošao“, kazala je Tabaković na konferenciji za novinare u Vladi Srbije na kraju posjete misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Dodala je kako je od 2012. godine, Narodna banka Srbije kupila blizu sedam tona zlata.
“Nastavit ćemo povećavati financijsku stabilnost i općenito stabilnost države tako što ćemo mijenjati strukturu deviznih rezervi koje su na povijesno visokoj razini i iznose više od 11,5 milijardi eura“, rekla je Tabaković.
Istaknula je kako “postoje određeni ciljevi kada je riječ o kupovini zlata te da će se razmotriti okolnosti na tržištu“ i poručila građanima Srbije da NBS i Vlada Srbije međusobno surađuju po svim pitanjima, a posebno po pitanju kupovine zlata.
Guvernerka je podsjetila da je do 2005. godine prodano deset tona zlata, a da se od tog zlata, naslijeđenog iz prethodnog vremena, samo jedna tona čuva u švicarskom Baselu.
“Sve što je u međuvremenu kupila Srbija, i od kada sam ja guvernerka, čuva se u trezoru NBS“, rekla je Tabaković.
Akumulacija zlata koja se odvija u središnjim bankama diljem svijeta, dovesti će do toga da će njegova cijena porasti, a papirne valute će se pretvoriti u “čipove za poker“.
Prema procjenama Svjetskog savjeta za zlato, količine ovog plemenitog metala, koje se nalaze u vlasništvu središnjih banaka, prošle su godine porasle za 651 tonu, a to je najveći pokazatelj od 1971. godine, kada su SAD napustile zlatni standard. Skoro polovinu tog zlata kupila je Banka Rusije.
Trenutno Središnja banka Rusije posjeduje 2.112 tone zlata u vrijednosti oko 87 milijardi dolara, što je rekordna količina u povijesti suvremene Rusije. U posljednjih 10 godina, količina zlata u rezervama ove zemlje, povećala se sa 3,5 posto na 18,6 posto, dok su ulaganja u američke obveznice i dolar smanjena na minimum. Kao rezultat svega, Rusija je zauzela peto mjesto u svijetu među zemljama koje posjeduju rezerve zlata.
Rusiji i Kini se pridružuje i Indija
Drugi kupac ovog plemenitog metala, nakon Rusije, je Kina, koja raspolaže sa 1.853 tone zlata u rezervama u vrijednosti od 76 milijardi dolara. Krajem prošle godine Peking je nakon dvogodišnje pauze naglo povećao kupovinu zlata, što je dovelo do povećanja njegove vrijednosti do polugodišnjeg maksimuma od 1.300 dolara po unci.
I Indija stremi ka tome da se pridruži “zlatnom klubu“. Prošle godine je Rezervna banka te zemlje povećala rezerve zlata za skoro 42 tone, čime su dostigli rekordnu razinu od 600,4 tone.
Rastuća geopolitička i ekonomska neopredijeljenost potaknule su središnje banke da diverzificiraju svoje rezerve i da se usredotoče na ulaganje u sigurna i likvidna sredstva, konstatirao je Svjetski savjet za zlato.
Prema pisanju magazina “FXStreet“, financijski analitičar Bill Holter kaže da je cijena zlata od početka godine pala, ali prema njegovom mišljenju, to nije iznenađujuće, jer je sada sredina perioda korekcije. “Za Rusiju i Kinu ovo je očigledan plus, jer dobivaju više unci zlata za dolare“, smatra Holter.
Prema procjenama agencije Bloomberg, politika diverzifikacije rezervi, koju provode vodeće svjetske ekonomije, podržat će globalnu potražnju za polugama, a samim tim i cijenu.
Akumulacijom zlata države se nastoje osigurati u slučaju različitih rizika, u prvom redu kada je riječ o geopolitičkim i sankcijskim rizicima. Za razliku od drugih valuta, akcija ili obveznica, zlato je sredstvo koje nema obaveze prema trećim stranama. Zbog toga, primjerice, SAD ne mogu nametnuti sankcije na zlato koje pripada Rusiji, ističe Ronald-Peter Stöferle, analitičar njemačke investicijske tvrtke “Incrementum“.
Kako ističe Bill Holter, Kina i Rusija su svjesne da će Sjedinjenim Američkim Državama biti vrlo teško podmiriti svoje dužničke obaveze i da je na kraju kupovina američkih državnih obveznica beskorisna.
“Kako se Rusija i Kina štite? Kupuju zlato. Zlato i srebro su direktni konkurenti bilo koje papirne valute“, objašnjava Holter.
S njim se slaže i analitičar tržišta Gregory Mannarino: “Sredina u kojoj se sada nalazimo nije slična nijednoj drugoj kroz svjetsku povijest. Ona nema nikakve veze sa slobodnim tržištem i tržišnom ekonomijom. Sve što štiti ekonomiju od kolapsa je kontinuirano izdavanje državnih vrijednosnih papira. Nema nikakvog oporavka, ni ekonomskog porasta. Dužnički porast je sve što imamo. I to ne samo ovdje, u SAD-u. To je globalna pojava“, zaključio je Mannarino.
Izvor: Kurir.rs
