Nakon desetljeća neviđenog kvantitativnog olakšavanja, privlačnost čvrste valute ponovno se vraća. Iako se u posljednjih 11 godina upozoravalo da je vraćanje novca neizbježno i da je jedini održivi izlaz, kad se izgubi povjerenje i vjera u fiat novac, zlatni standard, to su sada potvrdile i središnje banke.

U zlatu je spas

Članak koji je objavila De Nederlandsche Bank (DNB) ili Središnja banka Nizozemske šokirao je mnoge. Naime, oni tvrde da “ako se sistem uruši, zlato može poslužiti kao osnova za njegovo ponovno izgrađivanje“. “Zlato pojačava povjerenje u stabilnost bilance središnje banke i stvara osjećaj sigurnosti“, kažu.

Iako sumorna predviđanja novčanog reseta nisu nova, ona su tradicionalno prepuštena rubu glavne financijske misli. Uostalom, predsjednik Europske središnje banke, Mario Draghi u nekoliko navrata je to ustvrdio posljednjih godina. “Puka razmišljanja o “scenariju sudnjeg dana“, dovoljna su za stvaranje samoispunjavajućeg proročanstva koje ga ostvaruje“, rekao je.

Kao takvo, zapanjujuće je vidjeti otvaranje glavne financijske institucije o superiornoj vrijednosti ograničene ponude, nefiatnih, zdravih valuta. Također je licemjerno s obzirom na dijametralno suprotstavljene keynesijanske prakse koje redovito koriste središnje banke i službene institucije širom svijeta.

Uostalom, samo nekoliko mjeseci unazad, MMF je objavio dokument u kojem je osudio njemačko prihvaćanje zlatnog standarda 1870-ih kao katalizatora nestabilnosti u globalnom monetarnom sustavu.

Zlato zadržava svoju vrijednost

Danas, Središnja banka Nizozemske priznaje da, ne samo da zlato nije destabiliziralo monetarni sustav, već će biti njegov jedini spasitelj kada sve propadne. U članku pod naslovom “DNB-ova zlatna zaliha“ stoji: “Zlato bar zadržava svoju vrijednost, čak i u vrijeme krize. To ga čini suprotnim dionicama, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, koje imaju svoj rizik i cijene im mogu pasti“.

Prema posljednjim podacima MMF-a, DNB posjeduje 615 tona zlata uglavnom u Amsterdamu. Ostale prodavaonice ima u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Americi. Vrijednost ove zlatne rezerve iznosi preko 6 milijardi eura (6,62 milijarde dolara).

Nazivajući zlato “sidrom povjerenja“, članak ukratko opisuje zašto je žuti metal tako važan za izgradnju bogatstva i globalnu ekonomiju. “Zlato je … sidro povjerenja za financijski sustav. Ako se cijeli sustav uruši, zaliha zlata osigurava novi početak. Zlato daje povjerenje u snagu bilance središnje banke“, navode.

Priprema za veliko resetiranje

Čemu ovo iznenadno priznanje onoga što pobornici zlata pričaju već godinama? Možda to ima veze s činjenicom da je 7. listopada banka najavila da će uskoro premjestiti veliki dio svojih zlatnih rezervi u “novi novčani centar DNB-a u vojnim prostorijama u Zeistu“. Gotovo kao da se Nizozemska priprema za veliko resetiranje i prebacuje svoje najvrjednije bogatstvo u “vojni“ objekt upravo u tu svrhu.

Jednostavnije rečeno, “DNB-u se nije strano igrati zajedno s keynesijanske, inflatornim igrama globalnog monetarnog sustava. Sustav koji je, po nekima, sada više Ponzijeva shema utemeljena na sili i slijepoj vjeri, nego zdravo ekonomsko načelo. Bez obzira na to, centralizirane financijske sile svijeta znaju stvarni rezultat. Zato se čvrsta imovina poput zlata čuva i zaključava. S druge strane, svakodnevno se pojedini stanovnici ovih geopolitičkih jurisdikcija potiču da troše te se još više zadužuju radi poticanja krajnje neosnovanih nacionalnih gospodarstava“.

Pritisak na veću transparentnost

Teško da je slučajnost da je tijekom pripreme za monetarni sudnji dan, Središnja banka Nizozemske trebala započeti i s prekidom razmjene kriptovaluta i novčanika. Navode kako se “tvrtke koje nude usluge razmjene kripto valuta i redovnog novca i dobavljača kripto-novčanika moraju registrirajte kod banke Nizozemske“.

Pritisak na veću transparentnost nadzora za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma rastući je globalni trend i teško da je iznenađujući u svijetu u kojem trilijuni imovine borave u offshore jurisdikciji koja izbjegava porez. Iznenađujuć aspekt ove najnovije akcije protiv kriptovaluta – što mnogi vide kao moderan, učinkovitiji oblik “zlata“ – činjenica je da se invazivni propisi i ograničenja od strane središnjih banaka mogu smatrati još jednim načinom nakupljanja dragocjene imovine. Ovaj put ne zlatnih poluga, već bitcoina i kripto valuta.

Veliko monetarno resetiranje druge središnje banke su već mirno nagovijestile usred masovne repatrijacije fizičkog zlata iz njujorškog Feda u razne europske središnje banke, poput Njemačke i Austrije.

Očekuje se da će i ostale središnje banke i MMF bit dovoljno ljubazni da građanima “razvijenog“ svijeta prethodno najave da razmjene svoj fiat novac u čvrstu imovinu.

Neprestan rast cijena zlata

Samo u proteklom tromjesečju, zlato je apreciralo od oko 1.200 do iznad 1.500 dolara za uncu. Istodobno, cijene bitcoina izbrisale su oko 30 posto svoje vrijednosti. Ipak, bitcoin je ove godine premašio dobitak od zlata, povećavši se za više od 200 posto.

Čvrsti novac vidi se kao rješenje za gospodarstvo koje je preplavljeno prekomjernom likvidnošću, gdje fiat novac više nema smisla i dovodi do stvaranja imovinskih balona. Čak se i sam bitcoin vidi kako raste do vršnih cijena zahvaljujući prekomjernoj likvidnosti fiat novca, koja je tražila nove alate za ulaganje.

Izvor: www.zerohedge.com