Središnje banke širom svijeta postale su neto prodavači zlata u studenom, jer su prodale više nego što su kupile, priopćilo je Svjetsko vijeće za zlato (WGC).
Smanjenje rezervi
Ovo nije prvi put da se to dogodilo 2020. Centralne banke također su bile neto prodavači u kolovozu i rujnu. Mjesec kolovoz označio je kraj godine i pola dugog razdoblja mjesečne kupnje zlata.
U studenom su se službene globalne rezerve smanjile za 6,5 metričkih tona. “Poput kolovoza i rujna, kada su središnje banke također bile neto prodavači, ovo je rezultat nastavka umjerene kupnje nadoknađene nekoliko značajnih prodaja”, rekao je prošlog tjedna voditelj istraživanja WGC-a Krishan Gopaul.
Gledajući detaljnije brojke, u studenom je ukupno kupljeno 16 tona zlata. Zemlje koje su najviše dodale svojim rezervama bili su Uzbekistan s 8,4 tone, Katar s 3,1 tone, Indija s 2,8 tona i Kazahstan s 1,7 tona.
S druge strane, u studenom je prodano 23,3 tone zlata, a predvodila je Turska.
“U Turskoj je veća lokalna potražnja dovela do povećane trgovine između domaćih komercijalnih banaka i središnje banke, što je rezultiralo smanjenjem njezinih rezervi za 20,9 tona. To nije bila strateška odluka središnje banke da smanji zlatne rezerve. Drugi je značajni prodavač Mongolija, smanjivši službene rezerve zlata za 2,4 tone “, rekao je Gopaul.
Pad cijena zlata
Cijene zlata konsolidirale su se u studenom nakon vrhunca u kolovozu. Na samom kraju mjeseca, plemeniti je metal pao i ispod 1.800 dolara za uncu.
Potražnja središnje banke za zlatom postala je “promjenjivija”, navodi se u izvješću WGC-a, pozivajući se na pojačanu neizvjesnost i fiskalne pritiske u svjetlu pandemije COVID-19.
“Možda je prerano sa samopouzdanjem zaključiti hoće li se prethodni trend dosljedne neto kupnje nastaviti ili ako je završio i pojavio se novi trend. Podaci za prosinac i početak 2021. bit će presudni za izgradnju šire slike”, rekao je Gopaul.
Sve u svemu, WGC ne vjeruje da su se središnje banke predomislile u pogledu potrebe za zlatom u svojim rezervama.
Uloga zlata je vrlo cijenjena
“Učinak zlata u 2020. godini (+ 25%) povećao je portfelje pričuva kada je to bilo potrebno. Naše istraživanje središnje banke provedeno prošle godine pokazalo je da je uloga zlata kao imovine za ublažavanje rizika vrlo cijenjena”, primijetio je Gopaul. “Iako je posljednjih mjeseci neka nesigurnost ublažena (npr. Američki izbori i Brexit), ekonomski učinak pandemije i dalje predstavlja značajne rizike kojima treba upravljati.”
Iako su središnje banke neto prodavale u kolovozu, rujnu i studenom, ukupni brojevi od 2020. pokazuju da su središnje banke na putu da ostanu neto otkupljivači zlata.
Posljednji su put središnje banke na godišnjem nivou bili neto prodavači prije 11 godina, dodaje se u izvješću.
Izvor: www.kitco.com
