Količina zlata koju su središnje banke kupile tijekom 2018. godine dostigla je drugi najveći rekord na godišnjoj razini, navodi tvrtka World Gold Council (WGC).
Središnje su banke kupile više zlatnih poluga prošle godine nego bilo kada od 1971. godine, što je najveći iznos od kada je tadašnji američki predsjednik Richard Nixon odlučio ukinuti Zlatni standard.
Najsigurnije ulaganje
Vlade širom svijeta u 2018. godini dodale su 651,5 tona zlata svojoj blagajni, što je 74 posto više u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u izvješću tvrtke World Gold Council.
U svijetu se tijekom prošle godine potrošilo 4.345,1 tona zlata, u usporedbi s 4.159,9 tona u 2017. godini, objavila je WGC u svojem najnovijem kvartalnom izvješću o trendovima potražnje.
Rusija je bila najveći kupac, a slijede je Turska i Kazahstan. Mađarska je također izvršila veliku kupnju navodeći kao razlog najsigurnije ulaganje, kao i već poznatu ulogu zlata kao oblik zaštite od promjena u međunarodnom financijskom sustavu, tvrdi WGC.
“Središnje banke odlučile su značajno povećati svoje zlatne rezerve, povećavajući važnost zlata kao rezervne imovine”, kazali su.
Očekuje se kako će središnje banke ove godine nabaviti dodatnih 600 tona, koje će im pomoći u diverzifikaciji svoje devizne imovine u vrijeme izvanredne političke nestabilnosti. Ova činjenica potvrđuje da raste povjerenje kako će vrijednost zlata rasti i dalje.
Porast potražnje u svim segmentima
Potražnja za nakitom bila je relativno nepromijenjena s količinom od 2.200 tona, uz rastuću potrošnju u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji, čime je kompenziran nagli pad na Bliskom istoku i vrlo blagi pad u Indiji.
Maloprodajna ulaganja u zlatne poluge i kovanice porasla su za 4 posto na 1.090,2 tona – zahvaljujući snažnom porastu potražnje od 222 posto u Iranu na gotovo 62 tone, navodi WGC.
Usporavanje globalnog rasta, slabiji američki dolar i nagon središnjih banaka da povećaju količinu zlata u svojim trezorima, odlična je vijest za investitore koji se nadaju oporavku cijena zlata nakon prvog godišnjeg pada u tri godine.
Cijene zlata su se tijekom 2018. godine malo mijenjale, ali su krajem godine porasle zbog zabrinutosti oko Brexita, pada tržišta dionica i očekivanja manje agresivne monetarne politike SAD-a. Taj se trend nastavio i prvog mjeseca ove godine, a daljnji porast očekuje se i tijekom idućih mjeseci.
Izvor: www.bloomberg.com
