Mnogi ljudi svoju ušteđevinu čuvaju u gotovini, pa tako nije rijetkost da pojedinci novac čuvaju na bankovnim računima, unatoč padajućem trendu kamatnih stopa zbog ćudljive politike Europske središnje banke.
Ipak, preniske kamatne stope na štednju, često niže od stope inflacije, u kombinaciji s porezom na kapitalnu dobit, nagnale su štediše da svoj novac sve više pohranjuju u kućne sefove. Nerijetko se odlučuju za štednju u stranim valutama, a iako je američki dolar glavna svjetska rezervna valuta, zahvaljujući činjenici da je SAD supersila s jakom i likvidnom ekonomijom i financijskim tržištima, Hrvati su ipak skloniji eurima.
Euro je omiljena valuta
Unatoč činjenici da postoji tek 20 godina i da, za razliku od SAD-a, u Europskoj uniji ne postoji jedinstveno obvezničko tržište, već ulagači mogu kupovati obveznice samo pojedinih zemalja, poput Njemačke, Italije, Francuske i ostalih, domaće se stanovništvo ipak okreće ovoj valuta, kao što je nekada bio slučaj s njemačkim markama.
Ipak, otkako je od ukupno 19 središnjih banaka u eurozoni njih 17 od 27. siječnja prestalo s izdavanjem novčanice od 500 eura, mnogi su štediše u opasnosti izgubiti svoj teško zarađen i ušteđen novac.
Odluka o prestanku izdavanja ovih novčanica donesena je u trenutku kada je Europska unija odlučila pojačati svoju borbu protiv financiranja terorizma, posebno pod pritiskom Francuske.
Novčanica od 500 eura jedna je od pet najvrednijih novčanica na svijetu, ali je došla na loš glas jer su mnogi smatrali da je to omiljena novčanica kriminalaca. Zahvaljujući tome, ove novčanice, koje obični Europljani rijetko viđaju, dobile su nadimak ‘Bin Laden’, kako zbog njihove navodne upotrebe u financiranju kriminala i terorizma tako i zbog statusa dobro poznatog sredstva plaćanja koje se rijetko koristi u svakodnevnoj trgovini.
Prema podacima ECB-a, trenutno postoji 521 milijun novčanica od 500 eura, a posljednja je objavljena 2014. godine.
Osjetan gubitak
Iako će vlasnici novčanica od 500 eura i dalje moći koristiti novčanice te ih čuvati kao sredstvo uštede, ta će pogodnosti biti kratkog vijeka. Naime, nakon što istekne zakonski rok koji je određen za njihovo povlačenje iz optjecaja, svi štediše koji svoje bogatstvo čuvaju u ljubičastim novčanicama, osjetit će značajan gubitak.
Kada one prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, a štediše se odluče za konverziju, ne samo da neće dobiti puni iznos vrijednosti svog novca, već će morati platiti naknadu od 8 eura.
Iz gore navedenih razloga sve se više građana odlučuje na štednju u zlatu. Naime, vrijednost zlata je neovisna o situaciji u Hrvatskoj ili bilo kojoj manjoj državi, a ulaganje u ovaj plemeniti metal je, povijesno gledano, oduvijek bila mudra odluka. Za razliku od papirnatog novca, količina raspoloživog zlata je relativno stabilna, stoga je stabilna i njegova kupovna moć. Dodatna pogodnost je što se učinak inflacije poništava dugoročnim rastom cijene zlata, koja je od 1971. godine (kada je u potpunosti ukinut zlatni standard) rasla u prosjeku 8 posto godišnje.
Osim toga, zlato ne može biti tiskano (potrebno je 10 godina od pronalaska u rudniku do proizvodnje), ne može biti falsificirano (tehnologija uvijek prepozna lažno zlato), ne može biti predmet inflacije. Ono nema vremenskog ograničenja, nema rok trajanja i likvidno je, što znači da se lako pretvara u gotovinu.
U kombinaciji, ove su značajke razlog zašto je zlato kroz povijest bilo preferirana privatna rezerva bogatstva. Osiguravajući sigurnost i potencijal za dugoročni rast, zlato je cijenjeno u svim kulturama, vladama i gospodarstvima. Ono je dugoročna investicija i kao takvog ga treba i promatrati.
Zlato je sigurna investicija
Dakle, ulaganjem u investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga postiže se veća neovisnost o gospodarskoj i političkoj situaciji u državi, a povijest pokazuje da je takvo ulaganje također bilo isplativije od drugih načina. Važno je napomenuti da je investicijsko zlato oslobođeno i PDV-a i poreza na kapitalnu dobit, pa sav ostvareni profit ostaje vlasniku zlata.
Interes za zlatom je velik i zbog stalnog nedostatka sigurnosti zbog globalnih i gospodarskih pitanja, od Brexita do stabilnosti eura i stalnog nedostatka povrata na tradicionalnu imovinu. Svjetski savjet za zlato primijetio je da je dvogodišnji prinos na dug, koji je izdala njemačka vlada, na najnižoj razini ikad zabilježenoj.
Želite li doznati najsvježije cijene zlatnih poluga i kovanica, koje se mijenjaju u skladu s promjenama cijene na svjetskom tržištu, posjetite internetske stranice Plemenit.hr.
Tvrtka Tetragram, vlasnik branda Plemenit, vodeća je hrvatska kompanija za trgovanje investicijskim plemenitim kovinama. Mnoštvo zadovoljnih kupaca jamstvo su pouzdanosti, povjerenja i diskrecije.
Tetragram svoju uslugu obavlja po najvišim europskim standardima. Svaki kupac zlatne poluge ili zlatne kovanice dobiva jedinstveni Certifikat o autentičnosti “Plemenit” kojim se jamči integritet, čistoća i kvaliteta kupljenoga proizvoda. Tvrtku Tetragram možete posjetiti u središnjem uredu u Zagrebu, na adresi Svetice 19. Ugovorite neobavezan susret pozivom na telefonski broj 01/236-58-57 ili putem internetskih stranica www.plemenit.hr
