Sve više i više financijskih stručnjaka smatra da je uloga zlata u nadolazećim ekonomskim previranjima vrlo važna. Zasluge i status sigurnog utočišta ovog plemenitog metala usklađuju popularna uvjerenja da će u sljedećih nekoliko godina nadmašiti većinu (ako ne i svu) financijsku imovinu.
Zlato će stajati iznad svega
Je li COVID-19 jedini razlog zašto većina financijskih tržišta propada i dalje je sporno. Međutim, činjenica je da su dionice, nafta i tržište kriptovaluta snažno pali u posljednjih mjesec dana. Iako postoje znakovi oporavka, svjetski poznati ekonomisti i stručnjaci okupljaju se kako bi predvidjeli da je sudnji dan i dalje na pomolu u globalnoj ekonomiji.
Uslijed svega toga dolazi zlato. Tijekom tisuća godina postojanja steklo je status sigurnog utočišta u vrijeme neizvjesnosti. Kao što je rekao robni investitor Jim Rogers, “kad god ljudi izgube povjerenje u novac i vlade, uvijek kupuju zlato i srebro“.
Novija povijest također je na strani zlata. Tijekom posljednje financijske krize 2008. plemeniti metal u početku je pao, kao i sada, kada su ulagači panično prodavali imovinu. Ali na kraju se uzdignuo i dosegnuo nove vrhunce.
Uloga žutog metala
Ovog puta, uloga žutog metala mogla bi biti još ključnija. Ogromni paketi poticaja koji dolaze od vlada čine da zlato postaje nužno, tvrdi Roy Sebag, izvršni direktor i osnivač tvrtke Goldmoney Inc.
“Središnje banke službeno su izgubile kontrolu nad svojim najmoćnijim alatima politike. Nasuprot ovim makroekonomskim promjenama, zlato će napredovati kao novac izvrsnosti“, tvrdi Sebag.
Popularni američki ekonomist i veliki zagovornik zlata, Peter Schiff, također se slaže po tom pitanju. Schiff, koji vjeruje da je jedina opcija SAD-a da izbjegne hiperinflaciju vratiti zlatni standard, upozorio je da “ima još puno propasti koje tek trebaju doći“.
Ovog puta je drugačije
Ova bi financijska kriza mogla drugačije utjecati na zlato. Dok su stambeno zbrinjavanje i posebno banke, snosile krivicu za veliku recesiju 2008., učinci koronavirusa posebno utječu na područje jednog sektora ili industrije.
Većina zemalja zatvara svoje granice, što usporava velike poslovne operacije. U konačnici, to sprečava i fizičku distribuciju zlata. Manjak isporuka znači da ono ne može doći do investitora. Domino efekt se nastavlja, pa čak i futures ugovori za zlato trpe negativan utjecaj. Različite razmjene pokazuju značajne dvoznamenkaste, pa čak i troznamenkaste premije po unci.
Središnja banka Rusije nedavno je napravila neočekivani potez i zaustavila kupovinu zlata. Nakon godina gomilanja velikih količina, najveća zemlja na kopnu mogla bi početi prodavati zlato međunarodnim ulagačima, jer su cijene i globalna potražnja naglo skočile.
Što je s digitalnim zlatom?
Sve navedeno moglo bi pokrenuti ono što neki nazivaju digitalnim zlatom – bitcoin. On ima neke sličnosti s plemenitim metalom. Na primjer, oboje postoje u ograničenim količinama te njima ne upravlja središnja vlast.
No, primarna digitalna imovina tek se treba dokazati tijekom financijske krize. Mlađa je, manje iskusna i puno nestabilnija. Unatoč tome, pokazuje značajne znakove koristi s fizičkim zlatom u smislu zaštite.
Prednosti bitcoina
Bitcoin također ima neke vrijedne prednosti naprama zlatu. On je digitalan, što znači da ga zatvaranja granica širom svijeta ne mogu zaustaviti.
Bitcoin je elektronički peer-to-peer novčani sustav. Investitor se ne mora brinuti kako će ga fizički prenijeti.
Sve dok netko ima pristup internetu, lako može slati ili primati sredstva u nekoliko minuta. To bi moglo biti i jeftino. Čak 633 milijuna dolara nedavno je prebačeno za samo 0,26 dolara.
Ili, možda, umjesto da argumentiraju koji je bolji, investitori bi mogli slijediti savjet Roberta Kiyosakija. Autor knjige “Bogati otac, siromašni otac“ (Rich Dad Poor Dad), nedavno je pozvao ljude da izbjegavaju fiat i fokusiraju se na štednju obje imovine, i zlata i bitcoina.
Izvor: cryptopotato.com
