Postoje kritični trenuci koji mogu promijeniti povijest, a među njima su i dvije linije koje će u narednim godinama promijeniti svijet. Prva je kineska Zlatna linija, koja je snažno povezana s kineskom poviješću. Ta je linija snažno povezana i s onime što će se tijekom godina dogoditi u svijetu. Druga je linija Maginotova, koja će također oblikovati svijet kroz dugi niz godina ili čak desetljeća.
Povijesna povezanost Kine i zlata je fascinantna, a postaje još zanimljivija kada se u priču uključi pljačka kineskog zlata u Japanu. Japan je bio zainteresiran za kinesko zlato još od kinesko-japanskog rata 1894. godine te je potrošio mnogo vremena i sredstava na istraživanje mandžurijskog zlata sve do kraja Drugog svjetskog rata. Vjeruje se da je Japan pljačkao znatne količine zlata iz rudnika u sjeveroistočnoj Kini. I ne samo to, već su japanski osvajači 1947. godine, dok je bjesnio građanski rat u Kini, ukrali 6.600 tona zlata iz kineskog glavnog grada Nankinga. Vrijednost te količine zlata danas bi iznosila 280 milijardi dolara.
Američko zlato je u Kini
SAD je navodno najveći posjednik zlata u svijetu s količinom od 8.000 tona. No, većina tog zlata je vjerojatno u Kini i ostatku Azije budući da su SAD tamo prodavale ili davale u zakup većinu svog zlata. SAD nikada neće dobiti natrag prodano zlato, a sve što su dali u zakup također je zauvijek nestalo. Fed i većina središnjih banaka, zlato daju tržištu u najam kako bi ostvarili povrat. To se zlato nekada nalazilo u Londonu ili New Yorku u bankama zlata London Bullion Market Association (LBMA). Ali danas azijske zemlje, uključujući i Rusiju, kupuju sve zlato koje mogu dobiti. Tako banke zlata središnjim bankama izdaju zadužnice, a zatim fizičko zlato prodaju Istoku. Za središnje banke, to zlato je zauvijek nestalo. Budući da LBMA nikada neće imati dovoljno fizičkog zlata da im ga vrati, papirnato zlato u obliku zadužnica postaje potpuno bezvrijedno. To znači da će banke zlata doživjeti neuspjeh jer ne mogu ispuniti svoje obveze vezane uz fizičko zlato. Trezori središnjih banaka ostat će prazni, a to dovodi do kolapsa valute i naglog porasta cijene zlata.
Yamashita zlato
6.600 tona koje je Japan ukrao iz Kine postalo je dio Yamashita zlata. To je bilo zlato i blago koje je Japan pljačkao diljem Azije iz Kine, Koreje, Indonezije i Malezije.
Zlato je bilo skriveno uglavnom na Filipinima i u Japanu. Dobilo je ime po japanskom generalu Yamashitu, koji je bio zadužen za izgradnju masivnih i vrlo zamršenih tunela kako bi sakrio ukradeno zlato i ostala blaga. Pljačke i skrivanje zlata uključivali su mnogobrojne zločine koje je počinila japanska vojska. Veći dio tog zlata naknadno je pronađen u SAD-u, a navodno se koristilo za ilegalne operacije diljem svijeta.
Kineski fiat novac
Kinezi su na teži način naučili kolika je važnost zlata. Kina je prva zemlja koja je uvela fiat novac za vrijeme dinastije Tang 740. prije Krista. Vrijednost kineskog fiat novca ostala je stabilna sve do dinastije Yuan u 13. i 14. stoljeću. Ovo je bilo prvo razdoblje kineske hiperinflacije kada su tiskali ogromne količine novca kako bi financirali svoje ratove.
Kasnije, u 1930-tim i 1940-tim godinama, kineski je novac potpuno izgubio svoju vrijednost kako se vladavina kineskog vojskovođe Čang Kai-šeka približavala svome kraju. Inače, Čang je bio predsjednik kontinentalne Kine od 1928. do 1949. godine, a svoju je vladavinu započeo u velikom stilu. Već 1929. godine krediti su činili 49 posto državnih prihoda, a financijsko se stanje dodatno pogoršalo nakon japanske invazije 1932. godine. U posljednjim godinama Čangove vladavine, kinesko se gospodarstvo urušavalo i tiskanje novca bilo je izvan kontrole. Jedan američki dolar 1937. godine bio je vrijedan 3,4 milijuna juana, a 1949. njegova je vrijednost iznosila čak 23 milijuna juana.
Kineska Zlatna linija
Kinesko razumijevanje važnosti zlata dogodilo se upravo tijekom ovog hiperinflacijskog razdoblja, jer su se ekonomski uvjeti ozbiljno pogoršali. U prosincu 1948. godine, kada je valuta postala bezvrijedna, nacionalistička vlada odlučila je izdati 40 grama zlata po osobi.
Mnogi ljudi, koji su se postrojili očajnički želeći dobiti svojih 40 grama, odnosno nešto više od jedne unce zlata, smrtno su stradali tijekom naguravanja. Taj povijesni događaj, očito je imao velik utjecaj na činjenicu da Kina kupuje više zlata od bilo koje druge zemlje u svijetu.
Od razdoblja ratova i lošeg gospodarskog upravljanja, Kina je u posljednjih nekoliko desetljeća postala ekonomska supersila. Nasuprot njihovim kolegama na Zapadu, Kinezi su na teži način naučili da zarađeni novac ne bi trebao trošiti samo na potrošnu robu, već ga treba štedjeti za crne dane. Upravo zato velik broj Kineza redovito kupuje zlato kako bi imali financijsku sigurnost.
Zapad ne razumije zlato
Ušteda u zlatu djeluje kao svojevrsno prokletstvo ljudima na Zapadu. Gotovo nijedan pojedinac ne štedi svoj novac u zlatu. Umjesto toga, prosječni Amerikanac ili Europljanin troši sve svoje prihode, a zatim posuđuje novac kako bi kupio još stvari.
Tako je kineska Zlatna linija, spomenuta na početku članka, nešto što gotovo nitko na Zapadu ne razumije. Ta linija označava očaj ljudi nakon razdoblja lošeg upravljanja državnim financijama. Nažalost, cijeli je svijet danas u sličnoj situaciji. Nakon više od 100 godina uništavanja papirnatog novca, putem masovnog kreditiranja i tiskanja novih novčanica, uskoro će doći do točke kada će se ljudi širom svijeta očajnički željeti dočepati pravog novca ili zlata. Ali u tom će trenutku biti prekasno.
Uskoro neće biti zlata na prodaju
Zanimljivo je da je na Zapadu jako teško kupiti fizičko zlato. London danas ima dvije specijalizirane trgovine u kojima se mogu kupiti zlatne poluge i kovanice. U Zurichu također, a isto vrijedi i za većinu drugih gradova. Prije nekoliko desetljeća, gotovo svaka švicarska banka prodavala je zlato, no sve je nestalo. Doduše, danas postoji više online prodavača zlata.
Kako stvari stoje, u sljedećih nekoliko godina vidjet ćemo paniku, poput one u Kini, koja će se stvoriti ispred nekoliko specijaliziranih trgovina zlata u svijetu koje i danas postoje. Ipak ta će panika biti još gora jer ove trgovine neće imati što prodati. Najvjerojatnije čak ni 40 grama (koje danas vrijedi 1800 dolara), koje su Kinezi dobili 1938. godine. Jer kada mase shvate da je zlato jedini način preživljavanja nadolazeće krize, ono neće biti dostupno. Trgovci papirnatim zlatom neće moći ispuniti svoje obveze jer nemaju dovoljno zlata kako bi isporučili količine koje su garantirali papirom.
Za svakoga tko želi posjedovati nešto zlata, sada je pravo vrijeme da ga kupi, a ne onda kada mediji počnu pisati o zlatu, ili emitirati paniku nastalu na tržištu zlata. Sutra će biti prekasno
Manigot linija
Druga linija, spomenuta na početku članka, je Maginot linija. To je naziv za sustav utvrda uzduž istočne Francuske granice (od Švicarske do Belgije). Sagrađena je za vrijeme između dva svjetska rata, a ime je dobila po Francuskom vojnom ministru Andreu Maginotu. Imala je nekoliko podzemnih katova i smatralo se da je neprobojna, ali su je tenkovi III. Reicha s lakoćom zaobišli kada su 1940. napali Francusku.
Moderna upotreba izraza linije Maginot je: “Strategija koja potiče lažni osjećaj sigurnosti“.
Linija Maginot, ili zlatna linija Maginot, je linija otpora u cijenama zlata od kolovoza 2013. Naime cijena zlata održana je ispod razine od 1.350 dolara u posljednjih pet i pol godina. Linija je napadnuta 2016. i 2018. godine, ali bezuspješno. Predstavlja li ta linija samo pet godina konsolidacije ili je brani Banka za međunarodna poravnanja, zapravo nije ni važno. Nitko ne smije vjerovati da će ta linija ostati netaknuta. Vrlo je vjerojatno da će ove, 2019. godine biti probijena i to najvjerojatnije u roku od najviše tri mjeseca. Nakon što bude probijena, korekcije cijena zlata prestaju i na putu smo prema novim porastima.
Kada zlatna linija Maginot bude slomljena, stvaraju se uvjeti za kinesku Zlatnu liniju, što znači globalnu paniku zbog želje pojedinaca da dođu do zlata.
Stoga nemojte čekati da se obistini bilo što od napisanog, jer kada se to dogodi, postat će iznimno teško dobiti zlato.
Zapamtite, ne kupujete zlato zbog ulaganja. Kupujete ga zbog očuvanje bogatstva ili osiguranja, što automatski znači financijski i fizički opstanak. Bez toga bi mogli završiti kao Venezuelanci ili bilo koje druge povijesne žrtve lošeg gospodarskog upravljanja i hiperinflacije.
Izvor: www.silverdoctors.com