Često postavljano pitanje koje postavljaju investitori jest: koja količina zlata dovoljna je da zaštiti i poveća vaše bogatstvo?

Trebate li kupiti i zlato i srebro ili jednostavno odabrati ulaganje u jedno od njih? Štoviše, dolazi li ulaganje u plemenite metale na račun većih prinosa na drugim tržištima poput dionica i obveznica?

Većina investitora razumije princip diverzifikacije portfelja i važnost da se ne stavlja sve “u jednu košaru”. Zlato i srebro su sigurna utočišta i pružaju pravu diverzifikaciju – neovisni su i djeluju kao zaštita od vladinih politika, ekonomskih kolapsa te potencijalne devalvacije digitalnih i papirnatih fiat valuta poput američkog dolara, eura, funte i drugih.

Budući da plemeniti metali djeluju kao vaše najpouzdanije osiguranje portfelja, koliko zlata i srebra treba biti u vašem portfelju? 10 unci? Jedan kilogram? 10% vašeg bogatstva?

Postoji stara izreka s Wall Streeta koja kaže: stavite 10% svog bogatstva u zlato i nadajte se da se cijena neće povećati!

To je iz jednostavnog razloga što će drugih 90% vašeg portfelja obično dobiti na vrijednosti kako se ekonomije razvijaju. Ova izreka nosi više mudrosti nego što mnogi shvaćaju, iako, kako ćemo vidjeti kasnije, 10% je samo grubo uputstvo koje se ne primjenjuje na sve.

Ovo poglavlje istražit će važne čimbenike za svakog kupca ili investitora u zlato kako bi vam pomoglo odrediti koliko zlata i srebra trebate kupiti. Konačno, količina koju kupujete bit će osobna odluka i trebala bi odgovarati vašim jedinstvenim okolnostima i financijskom položaju. Zato nudimo našim klijentima sesije strategije i konzultacija.

Zlatne i srebrne kovanice i poluge

Zlato Je Drugačije Od Drugih Sredstava

Zlato i srebro vrlo su različiti od drugih sredstava, pa će vas način na koji ih kupujete odrediti drugi skup smjernica nego, recimo, dionice ili obveznice.

Mnogi investitori čine grešku uspoređujući zlato i srebro s uobičajenim ulaganjima; koliko ću dobiti za tri godine? Kakav prihod ću ostvariti od svog portfelja plemenitih metala godišnje?

Količina zlata i srebra u koje ulažete trebala bi se odrediti na temelju drugih faktora osim vaših investicijskih ciljeva. Za razliku od dionica, obveznica ili nekretnina, zlato ima jedinstvene karakteristike koje uključuju:

• Nedostatak ili inverzna korelacija s drugim sredstvima ili valutama
• Intrinzična i inherentna vrijednost sama po sebi
• Ekstremna rijetkost i nemogućnost dupliciranja, proizvodnje ili digitalne masovne proizvodnje
• Tjelesni, prenosivi i univerzalno prihvaćeni oblik bogatstva i novca
• Povijest od 5.000 godina kao oblik štednje i zaštite bogatstva

Kupnja plemenitih metala u mnogočemu je poput kupnje životnog, požarnog ili krađevnog osiguranja. Nikada ne znate kada ili gdje bi nesreća mogla udariti, niti koliko dugo će kaos trajati. Kao i kod bilo kojeg osiguranja, zlato ne možete kupiti kad vam najviše treba; usred krize. Kada kriza udari, obično je prekasno kupiti osiguranje.

Međutim, za razliku od osiguranja, zlato i srebro također imaju veliki potencijal za prinose i profit. U prošlom stoljeću i u ovom, snažni povrati zlata i srebra posebno tijekom kriznih vremena dobro su dokumentirani. Stručnjaci se slažu da su zlato i srebro značajno podcijenjeni prema svim računima. Štoviše, razlozi za kupnju zlata i srebra SADA su sada relevantniji nego ikada prije.

Sve uzeto u obzir, zlato je poput potencijalno vrlo profitabilnog oblika osiguranja, pa će količina koju kupujete biti određena jedinstvenim osobnim okolnostima, kako ćemo kasnije vidjeti.

Prije nego pogledamo brojke, stavimo trenutnu geopolitičku situaciju u kontekst.

Srebrne i zlatne poluge i kovanice

Budućnost je Nesigurna

Razloge za kupnju zlata i srebra određivat će sljedeće:

1. Kakvi su rizici u ekonomiji danas?
2. Kako će se ispraviti pretjerana vrijednost većine sredstava?
3. Koliko imamo povjerenja u trenutne ekonomske politike?
4. Je li druga financijska kriza neposredna (veliki fiskalni manjaci, pretjerani javni dug itd.)?
5. Nije li devalvacija valute gotovo sigurna?
6. Nisu li geopolitički rizici u svijetu vjerojatni da će eskalirati?

Da živimo u nesigurnim vremenima, nije upitno; malo je ekonomista i financijskih stručnjaka koji se slažu o tome kako će izgledati sljedećih 5-10 godina. Na primjer:

1. Hoće li Federalne rezerve povećati ili smanjiti kamatne stope?
2. Kako će Brexit utjecati na svjetsko gospodarstvo?
3. Hoće li trgovinski rat između SAD-a i ostatka svijeta naškoditi svjetskom gospodarstvu?
4. Mogu li sukobi poput onih između Indije i Pakistana, Irana i Izraela, SAD-a i Sjeverne Koreje završiti nuklearnim ratom?

Ovisno o tome koga pitate, odgovori na ova pitanja varirat će od oprezno optimističnih do izuzetno pesimističnih. Ako je povijest bilo kakav pokazatelj, nitko stvarno ne zna što će se dogoditi sljedeći tjedan, a kamoli iduće godine. To čini ulaganje u tradicionalne vrste imovine poput dionica, obveznica i čak nekretnina sve rizičnijim.

Upravo ta nesigurnost trebala bi utjecati na vašu odluku da diverzificirate svoje ulaganje u zlato i srebro. Umjesto da se pitate kolike su šanse da vam kuća izgori sljedeći tjedan, fokusirajte se na to koliko osiguranja će vam trebati ako do toga dođe.

Koristeći Wall Street izreku kao vodič, 10% vašeg bogatstva znači različite stvari za različite ljude. Izuzetno imućna osoba koja može odvojiti recimo 10 milijuna dolara može kupiti oko 250 kilograma zlata; dovoljno da nekoliko generacija živi vrlo ugodno kroz financijske krize i ekonomske depresije.

S druge strane, pojedinac koji si može priuštiti ulaganje od 3.000 dolara u zlato svake godine svakako će morati napraviti različite izračune prilikom kupnje zlata.

Postavite si pitanje: Koliko zlata će mi trebati da me zaštitim financijski, ako tržišta i banke zatvore na neko vrijeme i ne mogu pristupiti svojim štednjama?

Koliko Zlata Ćete Trebati U Krizi?

Jednostavan način gledanja na to je da se referira na prethodne krize. Tijekom financijske krize 2008. godine, primjerice, mnoge su dionice i investicijski fondovi izgubili veći dio svoje vrijednosti – često i do 50% i ponekad i više.

U takvim trenucima, likvidiranje vaših investicija u dionicama i obveznicama kako biste platili namirnice, hipoteku ili najam sigurno će donijeti vrlo malo novca. Štoviše, prodaja kada tržište doseže dno rezultirat će masivnim gubitkom vaše teško zarađene štednje.

Bogati pojedinci poput Warrena Buffeta uložili su milijarde dolara na tržištu dionica koje su se srušile jer su si mogli priuštiti preživjeti oluju. Na kraju su ostvarili snažan povrat na dionicama kupljenim za nekoliko centi dolara. S druge strane, zlato je poraslo na rekordne visine i pružilo lijepu dobit onima koji su ulagali u plemenite metale.

U takvom scenariju, prodaja malo vašeg zlata tijekom vremena može vam pomoći prebroditi oluju na tržištima, dok se nadamo da će se gospodarstvo oporaviti, a tržišta ponovno rasti kao što se dogodilo nakon završetka krize 2008. godine.

Koliko vam zapravo treba zlata je stoga komplicirano i ovisit će o mnogim čimbenicima, uključujući ozbiljnost krize, količinu gotovine koju imate pri ruci i vaše trenutne potrebe. Na primjer, obitelj koja bježi od rata u Njemačkoj trebala je puno više zlata nego obitelj koja nema hrane tijekom Velike depresije ili venezuelska obitelj usred trenutnog gospodarskog kraha zemlje.

Iako se obično predlaže 25% vašeg bogatstva tijekom razdoblja relativne stabilnosti i prosperiteta, kako ekonomski klima postaje nestabilnija, a geopolitički rizici rastu, trebali biste povećati svoj udio u zlatu onoliko koliko je potrebno da učinkovito zaštitite svoje bogatstvo.

Koliko Srebra Trebam Posjedovati?

Srebro se naziva “siromašnim čovjekom zlatom” iz dobrog razloga. Iako manje vrijedno od zlata, oba metala imaju intrinzičnu vrijednost i djeluju kao učinkovita zaštita od nesigurnosti i devalvacije valuta.

Po trenutnim cijenama, srebro je izrazito podcijenjeno u usporedbi s većinom sredstava, uključujući i zlato. Jedna unca srebra vrijedi 85 puta manje od zlata, ali također pruža zaštitu vašem bogatstvu. Pristupačnost srebra omogućava svakome da redovito kupuje male količine kako bi tijekom vremena izgradio značajan portfelj.

Kao rezultat toga, mnogi stručnjaci preporučuju portfelj plemenitih metala koji se sastoji idealno od 75% zlata i 25% srebra. To je zato što je cijena srebra često volatilnija od cijene zlata i stoga će imati veći utjecaj na vrijednost vašeg portfelja plemenitih metala kako cijena srebra fluktuirala.

Kada razmišljate o tome koliko zlata i srebra treba biti u vašem portfelju, imajte na umu glavni razlog zašto kupujete plemenite metale u prvom redu; osigurati se od financijske i ekonomske katastrofe.

S obzirom na trenutnu nestabilnost ekonomske klime, kupnja zlata i srebra sada ima savršen smisao iz perspektive hedginga i sigurnog utočišta, kao i potencijalnih prinosa u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju.

BONUS: “Neka svaki čovjek podijeli svoj novac na tri dijela, i investira trećinu u zemlju, trećinu u posao, a trećinu neka zadrži kod sebe kao rezervu.” Tako piše u Talmudu, zapisu rasprava među rabinima o židovskom zakonu koji potječe još od 1200. pr. Kr.