Foto: ponsulak, freedigitalphotos.net
Propisi Republike Hrvatske moćno obeshrabruju uspostavljanje domaćeg tržišta investicijskim zlatom, budući da se na uvoz zlata, bez obzira na njegovu namjenu, plaćaju visoki državni porezi i nameti koji u ukupnom iznosu mogu doseći i 58 posto njegove nabavne vrijednosti. Slično je i s uvozom ostalih plemenitih metala.
Ti su porezi relikt komunističkih vremena, budući da odredbe o njihovu uvođenju i ubiranju vrijede još iz vremena dok je Hrvatska bila dio Socijalističke Jugoslavije.
Europska preporuka
Nasuprot tome, zemlje Europske Unije imaju vrlo liberalan pristup kupnji i prodaji zlata namijenjenog ulaganju. Štoviše, direktiva Vijeća Europske Unije 2006/112/ES iz 2006. godine u petom poglavlju državama članicama jasno preporučuje da se investicijsko zlato oslobodi svih poreza i davanja, uključujući i porez na dodanu vrijednost.
Pri tome je pojam investicijskoga zlata prilično precizno i jednoznačno definiran. Ono, naime, prema odredbama direktive može doći u dva oblika.
Zlatne poluge ili pločice
Prvi su oblik zlatne poluge ili pločice standardiziranih težina (u pravilu od jedne unce do jednog kilograma), kakve se mogu kupiti na tržištu plemenitih kovina. Zlatni proizvodi, da bi se smatrali investicijskima, trebaju imati čistoću najmanje 995 tisućinki, odnosno, trebaju imati 23,88 karata. Investicijske zlatne poluge i pločice, prema toj direktivi, mogu ali i ne moraju biti predstavljene vrijednosnim papirima.
Direktiva, također, ističe pravo država članica da poluge ili pločice težine manje od jednoga grama izuzme iz pojma investicijskoga zlata.
Zlatne investicijske kovanice
Vijeće Europske Unije u direktivi također navodi kako se pod investicijskim zlatom smatraju i zlatne kovanice čistoće 900 tisućinki (21,6 karata) ili više, iskovane 1800. godine ili kasnije, a koje su u zemljama u kojima su iskovane bile ili još uvijek jesu zakonsko sredstvo plaćanja, te koje se obično ne prodaju po cijeni višoj od 80 posto tržišne cijene zlata u količini od koje su izrađene.
Tako definirane zlatne kovanice, objašnjava se u direktivi, ne trebaju se smatrati kovanicama numizmatičke vrijednosti, odnosno, one nemaju kolekcionarske atribute.
Možemo li očekivati promjenu?
Svaka država članica do 1. srpnja tekuće godine treba obavijestiti Europsku komisiju o kovanicama što ih pojedina članica izdaje, a koje ispunjavaju kriterije da se mogu nazvati investicijskim kovanicama. Europska komisija svake godine do 1. prosinca u Službenom listu Europske Unije objavljuje cjelovit popis tih kovanica, te se smatra da kovanice s objavljenoga popisa ispunjavaju uvjete da budu investicijske kovanice za razdoblje cijele kalendarske godine.
Budući da Hrvatska nastoji uskladiti svoje zakonodavstvo s direktivama Europske Unije, može se očekivati da će i naša zemlja promijeniti porezni zakon koji drakonski oporezuje sve vrste zlata, uključujući i investicijsko.
