Bojan Pravica, ugledni međunarodni imovinski savjetnik i vlasnik tvrtki Elementum grupe, svoju je karijeru započeo prije trideset godina na tržištu Njemačke, koje je bilo i sve do danas ostalo jedno od najzahtjevnijih tržišta na svijetu.
Njegov uspjeh među šparnim i podozrivim Nijemcima govori o osobnim i poslovnim Pravičinim kvalitetama. Nakon što je upornim i marljivim radom stekao besprijekornu reputaciju u Njemačkoj, posao je proširio na Švicarsku, Sloveniju, Portugal, a odnedavno i – Hrvatsku. Tvrtka Elementum prva je kompanija u našoj zemlji koja hrvatskim građanima nudi mogućnost ulaganja u jednu od najdonosnijih investicijskih klasa u proteklih deset godina – u plemenite kovine.
Možete li nam ukratko objasniti pojam imovinskog savjetovanja?
Financijsko savjetovanje predstavlja svojevrsnu pomoć pojedincima i tvrtkama da svoju imovinu na pravilan način investiraju u ulagačke klase i proizvode koji u određenom razdoblju imaju najveći potencijal rasta vrijednosti. Na taj način njihovu imovinu čuvamo od obezvrjeđivanja i nastojimo ostvariti najveće moguće dobitke. Poduzetnici i njihovi zaposlenici usredotočeni su na svoj posao, pa u pravilu nemaju mnogo vremena baviti se proučavanjem tržišta i investicijskim ciklusima. Stoga im mi pomažemo u tome.
Na koji način plemenite kovine ulaze u ulagačku perspektivu?
Na tržištu imovinskog savjetovanja golema je konkurencija. Postoje brojne investicijske klase u koje zainteresirana osoba može uložiti svoj novac: dionice, obveznice, domaća ili strana valuta, nekretnine… Svi ti investicijski proizvodi na tržištu prisutni su putem ponuđača koji imaju određeni interes prilikom prodaje, koji ponekad i nije sukladan interesu kupca. Mi svoje klijente nastojimo savjetovati tako da uvijek imamo u vidu širu sliku. Svaka investicijska klasa u nekom je trenutku ili u uzlaznome cjenovnom trendu (tzv. “bull market”) ili u silaznome trendu, odnosno, u cjenovnome padu (tzv. “bear market”). Fundamentalnom analizom pojedinog tržišta moguće je ustanoviti, odnosno, napraviti procjenu kojim će se smjerom cijene u budućnosti najvjerojatnije kretati, te svojim klijentima preporučujemo ulaganje na ona tržišta gdje je taj trend uzlazan. Svi pokazatelji trenutno govore u prilog tezi da su plemenite kovine iz različitih razloga trenutno najperspektivnija ulagačka klasa, pa stoga svojim klijentima preporučujemo da svoje investiranje usmjere prema zlatu i srebru.
Zašto bi netko uopće trebao razmišljati dugoročno kada je riječ o osobnoj imovini?
Zemlje razvijenoga Zapada više neće biti u mogućnosti brinuti o svojim građanima na način kako su to činile do sada. Novca za mirovine i socijalna davanja zbog žestoke gospodarske krize bit će sve manje, a i ono malo novca što preostane imat će sve manju kupovnu moć. Zbog toga je od goleme važnosti da svaki pojedinac postane svjestan da se mora pobrinuti za sebe kako ne bi živio u neimaštini, odnosno, na teret sve siromašnije države. Razmišljanje o budućnosti treba početi u ranoj dobi, putem osiguranja od nezgode, a zatim i kasnije, za starost i mirovinu.
Kako biste vi definirali trenutnu situaciju s obzirom na ulagačke potencijale različitih investicijskih klasa?
Nitko nema staklenu kuglu iz koje vam može proreći budućnost. Zbog toga je diverzifikacija portfelja u različite investicijske klase izuzetno važna za zaštitu osobne imovine. Trenutno investitori diljem svijeta najviše ulažu u tri investicijske klase: u štednju u bankama, u nekretnine i u životna osiguranja. U dionice i investicijske fondove ulaže se bitno manje, dok su plemenite kovine – za koje vjerujem da su izuzetno podcijenjene – vrlo se rijetko mogu naći u portfelju prosječnog ulagača.
Zašto je tome tako?
Investitori su izuzetno slabo informirani o plemenitim kovinama. O zlatu i srebru kao ulagačkom sredstvu malo se piše i govori u medijima. Taj nedostatak izuzetno je vidljiv osobito u Hrvatskoj, gdje se članci o toj tematici mogu izbrojati na prste. Situacija je mnogo bolja u Njemačkoj, gdje svijest o važnosti plemenitih kovina u portfelju svakog ulagača raste iz dana u dan.
Dakle riječ je o novome investicijskom ciklusu?
Tako je. Na investicijskim tržištima kroz povijest su postojali jasno naznačeni cjenovni ciklusi. Do kraja 90-tih godina prošloga stoljeća bilo je zanimljivo ulagati u dionice, nakon toga u idućih pet do osam godina atraktivno ulaganje bile su nekretnine. No, od 2008. godine vidimo da na tim tržištima postoji velika volatilnost i značajan pad vrijednosti. Stoga se investitori s pravom pitaju – u što ulagati sada? Kratkim pogledom na cjenovne grafikone, razvidno je da je došlo vrijeme ulaganja u plemenite kovine. Dakako, budući da rast cijena plemenitih kovina traje već cijelo jedno desetljeće, postavlja se pitanje jesu li zlato i srebro u cjenovnom balonu? Moje je mišljenje da nisu. Cjenovni vrhunac na tržištu plemenitih kovina očekujem tek za pet do deset godina.
Koji su razlozi za uzlazni cjenovni trend plemenitih kovina u proteklim godinama?
Razloga ima više. Prije svega, visoka zaduženost zemalja razvijenoga Zapada stvara strah među ulagačima, zbog čega investicijske klase poput donedavno neprikosnovenih državnih obveznica – koje su desetljećima slovile kao izuzetno sigurno ulagačko sredstvo – gube na popularnosti. Špekulativni kapital sve više utječe na tržišna kretanja, što je dodatan razlog za ulagačku nelagodu i osjećaj nesigurnosti.
Nadalje, izuzetno niska kamatna stopa na bankarske pologe uz sve veće stope inflacije učinkovito destimuliraju štednju. Štedišama je jasno da držanjem svojih depozita u bankama iz dana u dan gube svoju imovinu, i oni traže mogućnost alternativnih likvidnih ulaganja, poput zlata i srebra. Zlato i srebro također dobivaju na vrijednosti i zato jer su plemenite kovine kao ulagačko sredstvo sve popularnije na Dalekome istoku. Sve do 2004. godine, Kinezima je bilo zabranjena kupnja i posjedovanje zlata i srebra. To danas više nije slučaj. Kina trenutno istovremeno i najveći proizvođač i najveći uvoznik zlata na svijetu. I konačno, na cijenu plemenitih kovina utječe i činjenica da se rudno bogatstvo iscrpljuje i da su nova nalazišta sve rjeđa i sve siromašnija.
I institucionalni investitori također sve više kupuju plemenite kovine, zar ne?
Točno, to je još jedan od čimbenika poticanja rasta cijena plemenitih kovina. Do prije nekoliko godina, investicijski fondovi koji ulažu ekskluzivno u zlato ili u srebro nisu postojali, dok oni danas imaju imovinu vrijednu više milijardi, a trend uvećanja njihove imovinske mase traje i dalje. Osim toga, i središnje banke svijeta postale su neto kupci zlata, osobito središnje banke tranzicijskih zemalja poput Brazila, Rusije i Indije, te zemalja u razvoju koje se nastoje riješiti svojih dolarskih rezervi i zamijeniti ih za rezerve u zlatu.
Prema vašoj procjeni, trend rasta cijene zlata i srebra nastavit će se i dalje. Zašto?
Prije svega, može se reći da je zbog same činjenice rasta broja stanovnika u svijetu sa sadašnjih sedam na devet milijardi do 2050. godine moguće očekivati i rast potražnje za plemenitim kovinama. Istovremeno, pad proizvodnje i iscrpljivanje rudnika prouzročit će pad ponude. Također, nastavak ekspanzivne monetarne politike središnjih banaka prouzročit će pad vrijednosti papirnatoga novca i rast cijena svih investicijskih klasa, a osobito zlata i srebra kao likvidnih ulagačkih alata.
Koje su specifičnosti ulaganja u zlato u odnosu na ulaganje u srebro? Na što pojedini ulagač treba obratiti pozornost prilikom ulaganja u te dvije kovine?
Potrebno je razumjeti da cijena srebra povijesno gledano ima puno veće cjenovne amplitude nego cijena zlata. Dakle, ako ste ulagač u poznim godinama, koji svoju imovinu uskoro planira iskoristiti za svoje potrebe, odnosno, umirovljenje, tada je mudrije svoj novac uložiti u zlato, jer ćete zacijelo mirnije spavati. Mlađi pak ulagači trebaju ozbiljno razmisliti o ulaganju dobroga dijela svoje imovine u srebro, budući da prema mišljenju brojnih analitičara, srebro je trenutno mnogo podcjenjeniji metal, zbog čega ima i veći potencijal rasta.
I na kraju, možete li nam ukratko opisati poslovne planove i ciljeve vaše tvrtke u Hrvatskoj?
Tvrtka Elementum i njezina sestrinska tvrtka Inventum na hrvatskome tržištu nude dva osnovna investicijska proizvoda. Riječ je najprije o mogućnosti kupnje investicijskoga zlata i srebra u fizičkome obliku, te njihova pohrana u Švicarskoj. Naša najvažnija ponuda jest kupnja investicijskoga srebra bez poreza na dodanu vrijednost i njegova pohrana u švicarskom trezoru St. Gotthard koji se nalazi u bescarinskoj zoni. Na taj način kupac srebra potpuno legalno može dobiti 20 do 25 posto više srebra za svoj novac, što je uvjerljivo najbolja ponuda u Europi. Drugi investicijski proizvod jest ulaganje u policu osiguranja sa štednom komponentom u plemenite kovine. Korisnik police u mjesečnim obrocima može uplaćivati novac koji se zatim plasira u fond koji ulaže u plemenite i rijetke kovine. Napominjem da je polica osiguranja koju nudimo u potpunosti usklađena s hrvatskim propisima, te rad naše tvrtke koja se bavi osiguranjem nadgledaju državni organi Republike Hrvatske, što je dodatno jamstvo da se radi o transparentnom i kvalitetnom proizvodu.