Foto: Ventrilock, freedigitalphotos.net
Prodaja zlata i njegova pohrana još uvijek nije biznis koji je u Hrvatskoj reguliran u skladu sa smjernicama Europske Unije. Ukoliko predstojeći referendum pokaže da je većina građana za ulazak u europsku asocijaciju država, Hrvatska će u sferi trgovanja investicijskim zlatom trebati učiniti znatne legislativne pomake.
U Europskoj Uniji na investicijsko se zlato, kao što čitatelji našega portala dobro znaju, ne plaća nikakav porez. U skladu sa smjernicom Europske Unije iz 2006. godine, zemlje članice dužne su investicijsko zlato osloboditi poreza na dodanu vrijednost. Hrvatski zakon o porezu na dodanu vrijednost, međutim, još nije u potpunosti usklađen s tom smjernicom. Dakle, u razdoblju zakonodavne prilagodbe bit će potrebno napraviti usklađenje.
Tržište se ne može uspostaviti
No, ukidanje poreza na dodanu vrijednost za investicijsko zlato neće, međutim, pomoći u uspostavljanju fer tržišnog natjecanja u Hrvatskoj s obzirom na ostale zemlje članice Europske Unije. Naime, na investicijsko se zlato u našoj zemlji plaća još jedan porez koji je nepoznat u drugim europskim zemljama. Riječ je o takozvanom posebnom porezu na luksuzne proizvode, a koji iznosi 30 posto.
Porezi kojima su investicijski proizvodi od zlata trenutno opterećeni u Hrvatskoj, učinkovito onemogućuju uspostavljanje uređenog tržišta fizičkim plemenitim kovinama. Uvoznicima se ne isplati uvoz, budući da se kupci mogu potpuno legalno zaputiti u inozemstvo i ondje po svjetskim cijenama, dakle bez poreza i davanja, kupiti i pohraniti zlatne poluge i kovanice. Jednom kada Hrvatska uđe u Europsku Uniju, hrvatskim građanima pohrana će biti još jednostavnija, budući da će kupljeno zlato moći legalno unijeti u zemlju, bez plaćanja ikakvih dodatnih davanja.
