Foto: Jonathunder, Wikimedia Commons
U vrijeme kada brojni ekonomski stručnjaci upozoravaju na opasnost od inflacijskog slabljenja vodećih svjetskih valuta (osobito američkog dolara), dobro je prisjetiti se kako plemenite kovine, a osobito zlato, u takvim okolnostima predstavljaju izvrsno osiguranje od obezvrjeđivanja ušteđevine, državne ili osobne.
Veliki broj zemalja svijeta određeni postotak svojih novčanih rezervi koje nisu u domicilnoj valuti čuvaju upravo u rezervama zlata.
Prema podacima Svjetskoga vijeća za zlato (World Gold Council) iz rujna 2009. godine, najveće rezerve ovoga plemenitog metala posjeduju Sjedinjene Američke Države, i to u visini od 8.133 tone. Od ukupnih nedolarskih rezervi likvidnih sredstava, SAD gotovo 80 posto čuva u zlatu, a svega 20 posto u drugim stranim valutama.
Kina moćna u tonama, patuljak u postotcima
Druga na popisu je Njemačka, koja posjeduje 3.413 tona zlata, što iznosi 71,5 posto njezinih ukupnih rezervi u neeurskim valutama. Slijede Francuska i Italija s vrlo značajnim udjelima zlatnih zaliha u odnosu na zalihe ostalih stranih valuta (72,6 posto, odnosno, 66,5 posto).
Kina također posjeduje značajne zlatne zalihe (1.054 tone), no za razliku od ranije spomenutih zemalja, ona njima uspijeva pokriti tek nešto manje od jedan posto ukupnih nedomicilnih zaliha, što znači da čak 99 posto svojih rezervi čuva u svjetskim valutama ranjivima na obezvrjeđivanje, odnosno, inflaciju.
Kako stoje stvari u našem susjedstvu? Prema istim podacima, Austrija posjeduje 280 tona zlata, što iznosi 50,5 posto od njezinih ukupnih likvidnih neeurskih rezervi, Slovenija ima 3,2 tone (7,2 posto), Srbija 12,2 tone (2,3 posto), Makedonija 6,8 tona (7,6 posto).
Paučina u hrvatskom trezoru
Spomenimo još da se na popisu 108 zemalja koje posjeduju zlatne rezerve nalaze još i Mozambik, Bangladeš, Albanija, Mongolija, Kamerun, Centralnoafrička Republika, Urugvaj i Čad.
Hrvatska, međutim, nije na tom popisu. To znači da naša zemlja ne posjeduje ni grama zlatnih zaliha, te da je 100 posto rezervi koje imamo u stranim valutama osjetljivo na obezvrjeđivanje sve masovnijim “tiskanjem” novca svjetskih središnjih banaka.
S obzirom da zbog nerazumnoga poreznog zakona u Hrvatskoj ne postoji tržište investicijskoga zlata i srebra čime je običnim ljudima efektivno zapriječena mogućnost privatnog posjedovanja plemenitih kovina, s velikom dozom sigurnosti možemo zaključiti kako Hrvatska spada među najranjivije zemlje svijeta s obzirom na globalnu monetarnu krizu koja se pomalja na obzoru.
