Zagovaratelji ulaganja u plemenite kovine, ali i oni koji to tek namjeravaju postati, okupili su se u srijedu, 9. svibnja na drugoj po redu konferenciji o investiranju u zlato održanoj u dvorani Kaptol zagrebačkoga hotela Four Points Panorama i u organizaciji poslovnog tjednika Lider i portala Srebrozlato.com. Stotinjak sudionika konferencije imalo je priliku čuti osam izvrsnih izlaganja vodećih svjetskih i regionalnih stručnjaka za tržište zlata i srebra, koje je u zadnjem desetljeću postalo jedno od najbrže rastućih svjetskih tržišta, a o kojem se u Hrvatskoj malo zna i govori.

Foto: Liderpress

Konferenciju je otvorio dr. Tihomir Domazet (na slici lijevo), ugledni hrvatski ekonomski stručnjak i predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo. U izlaganju pod nazivom “Dužnička kriza i zlatni standard” on je dao zanimljiv povijesni pregled razvoja trenutne globalne krize koja upravo traje na financijskome tržištu, istaknuvši kako je prekretnica nastala upravo 1971. godine kada je američki predsjednik Richard Nixon suspendirao konvertibilnost američkoga dolara u zlato. Rast svjetskoga državnoga duga od tada ne prestaje, a u zadnjih nekoliko godina dosegnuo je gotovo eksponencijalnu krivulju.

Kinezi slobodno do zlata

Michael Checkan
Foto: Liderpress

O utjecaju Dalekog istoka na tržište zlata i srebra govorio je Michael Checkan, utemeljitelj i direktor tvrtke Asset Strategies, Maryland, Sjedinjene Države. On je u prezentaciji pod nazivom “Azija kao pokretač rasta cijene plemenitih kovina” govorio o svojim iskustvima što ih je kao uspješan poduzetnik imao s kineskim, japanskim, korejskim, indijskim i drugim dalekoistočnim tržištima. Pri tome je iznio podatak da je Kina prema najnovijim podacima ne samo najveći svjetski proizvođač zlata, nego je i najveći svjetski uvoznik. Donedavno, titulu najvećeg svjetskog proizvođača imala je Južna Afrika, a najvećeg svjetskoga kupca Indija, dok je kineskim građanima bilo zakonom zabranjena kupnja i posjedovanje plemenitih kovina. Situacija se u međuvremenu stubokom promijenila, te Kinezi danas ne samo da imaju potpuno slobodan pristup tržištu zlata i srebra, nego ih njihova država štoviše snažno ohrabruje da svoj novac ulažu u plemenite kovine.

Ronald Peter Stöferle
Foto: Liderpress

Treći govornik konferencije, Ronald Peter Stöferle, glavni analitičar za tržište plemenitih kovina austrijske Erste banke iz Beča, dao je pregled stanja na tom tržištu, potkrijepivši ga najsvježijim, ekskluzivnim podacima koji će biti objavljeni u najnovijem godišnjem izvještaju Erste banke “U zlato vjerujemo” (“In Gold We Trust”) u srpnju ove godine. Stöferle je u svome izlaganju nastojao odgovoriti na pitanje jesu li doista opravdane procjene nekih analitičara da su cijene plemenitih kovina prenapuhani balon koji samo čeka da bude probijen. Prema njegovim riječima, sama činjenica kako je prosječni postotak posjedovanja plemenitih kovina u portfeljima bogatijih pojedinaca izuzetno nizak i kreće se oko 0,3 posto jasno pokazuje kako o cjenovnome balonu na tržištu zlata i srebra nema ni govora. Tek kada realne kamatne stope što ih određuju središnje banke svijeta budu iznad zabilježenih stopa inflacije moći će se reći da plemenite kovine prestaju biti zanimljivo ulagačko sredstvo.

Kako iz krize?

Alasdair Macleod
Foto: Liderpress

Prvi dio konferencije zaključio je Alasdair Macleod, viši savjetnik zaklade Goldmoney. U svojem izlaganju nazvanome “Što se to zbiva u svjetskome financijskom sustavu?”, on je prisutne upozorio na golemu strukturnu neravnotežu u bankarskome sektoru prouzročenu golemim državnim zaduženjem. Ta neravnoteža prijeti sustavu i čini ga ranjivim na imploziju i slom.

Kao glavnoga krivca za takvo stanje on je označio suvremenu srednjestrujašku ekonomsku misao, koja uporabom keynesijanskih mjera nastoji ponovno postići balans, ne shvaćajući kako one više ne mogu imati učinka. Macleod je tradicionalnoj ekonomskoj misli suprotstavio ideje Austrijske škole ekonomije, ističući kako se samo rješenjima koja ona daje može ostvariti izlazak iz krize i gospodarski napredak.

Iztok Busar
Foto: Liderpress

Nakon kratke stanke, konferencija je nastavljena prezentacijom Iztoka Busara voditelja projekata Zlatarne Celje. On je hrvatsku publiku upoznao s novim, iznimno zanimljivim investicijskim proizvodom koji je odnedavno ponuđen na domaćem tržištu.

Riječ je o proizvodu “Zlatni korak” putem kojega hrvatski građani fizičko zlato mogu kupiti i pohraniti u inozemstvu, i pri tome plaćanje obaviti u Hrvatskoj. Budući da se kupljeno zlato ne uvozi, nema niti plaćanja visokoga hrvatskog poreza koji u Europskoj Uniji ne postoji.

Kupnja i pohrana zlata u inozemstvu

Zlatko Višćević
Foto: Liderpress

Nazočnima se potom obratio Zlatko Višćević, ugledni hrvatski numizmatičar i izdavač opsežnoga kataloga kovanoga i papirnatoga novca s područja zemalja nastalih na tlu bivše Jugoslavije. On je u prezentaciji pod nazivom “Zlatne kovanice koje posjedujemo, a vrlo ih slabo poznajemo” dao pregled zlatnika koji se mogu naći u posjedu hrvatskih građana budući da su kroz povijest bili službeno sredstvo plaćanja. Radi se o široko rasprostranjenim kovanicama koje su naslijeđene od naših djedova i baka, a o kojima naši građani ne znaju gotovo ništa.

Predzadnji govornik konferencije bio je Davor Štefan, bankar s dugogodišnjim iskustvom upravljanja riznicom, koji je radio u Zagrebačkoj i Partner banci. Gospodin Štefan spada među rijetke hrvatske gospodarstvenike koji dulje vremena prati stanje na tržištu zlata. Njegova prezentacija “Mogućnosti korporativnoga ulaganja u plemenite kovine” (PDF) sadržavala je osnovne informacije o tome kako tvrtke i institucije mogu iskoristiti različite suvremene financijske instrumente zasnovane na zlatu kako bi očuvale i povećale svoju imovinu.

Sven Sambunjak
Foto: Liderpress

I konačno, kroz prezentaciju Svena Sambunjaka, urednika portala Srebrozlato.com, programskog direktora konferencije o investiranju u zlato i konzultanta za ulaganje u plemenite kovine, sudionici konferencije mogli su doznati konkretne načine kako trgovati zlatom i srebrom. U prezentaciji pod nazivom “Kako kupiti i pohraniti plemenite kovine u inozemstvu”, Sambunjak je dao komparativnu analizu različitih investicijskih oblika ulaganja koje su dostupne i legalne za hrvatske građane u zemljama Europske Unije. On je također naglasio neke važne detalje vezane uz kupnju zlatnih poluga i kovanica na koje svaki domaći investitor treba obratiti pozornost prilikom kupnje.

Nakon konferencije, sudionici su imali priliku družiti se s predavačima na prigodnome domjenku, te im postaviti dodatna pitanja. Glavni sponzor ovogodišnje druge po redu konferencije o investiranju u zlato bila je Zlatarna Celje.