Foto: Medija centar Beograd, Wikimedia Commons
Vladimir Gligorov, poznati europski ekonomski stručnjak podrijetlom iz Srbije, profesor na Institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču, dao je izjavu srbijanskoj televiziji B92 u kojoj je upozorio kako je drastično slabljenje ili čak ukidanje eura kao valute sasvim moguć scenarij.
U takvim okolnostima, kaže Gligorov, bilo bi dobro da srbijanski građani koji imaju znatnija sredstva u eurima, tu svoju financijsku imovinu ulože u nekretnine, ili, alternativno, u švicarski franak ili norvešku krunu. Gligorovljeve savjete svesrdno su prenijeli i hrvatski mediji i to bez ikakvoga kritičkog odmaka ili komentara.
Enorman rast količine franaka
Čini se da je Gligorov, dajući ulagačke savjete svojim sunarodnjacima, previdio dvije važne činjenice. Prva jest da je Švicarska je središnja banka od 2008. godine do danas višestruko je povećala količinu franaka u optjecaju, što pokazuje sljedeći grafikon:
Ukupna količina švicarskih franaka u optjecaju sve do izbijanja gospodarske krize 2008. godine bila je prilično stabilna i kretala se u rasponu između 40 i 50 milijardi franaka. No, nakon što je zaprijetio financijski i bankarski slom, Švicarska je narodna banka slijedila izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku, tako da je u svega nekoliko mjeseci od jeseni 2008. do proljeća 2009. količina franaka u optjecaju gotovo utrostručena. U razdoblju između drugog tromjesečja 2009. i drugog tromjesečja 2010. godine, količina franaka u optjecaju se smanjivala, ali nikada nije dosegnula razine s početka desetljeća.
Nakon novog vrhunca sredinom 2010. godine, i zatim pada na nešto manje od 80 milijardi, Švicarska je narodna banka u svega zadnja dva mjeseca 2011. godine proizvela nevjerojatnu količinu novca bez pokrića, čime je ukupna novčana masa dosegnula 260 milijardi. Grafikon jasno pokazuje da se švicarski franak ni u kojem slučaju ne može više nazivati stabilnom i dobro vođenom valutom.
Zlato je novac već tisućama godina
Drugu važnu činjenicu koju je previdio Vladimir Gligorov jest uloga zlata u očuvanju vrijednosti osobne imovine građana. Za razliku od eura, švicarskoga franka ili američkog dolara, zlato se kao monetarno sredstvo ne može krivotvoriti, odnosno proizvoditi ni iz čega.
Zlato je kroz šest tisuća godina pisane ljudske povijesti uvijek bilo novac, kojemu su se ljudi vraćali, osobito u trenucima kriza kakvu upravo proživljavamo. Može se reći da je zlato “mjesto susreta” onih koji rade, zarađuju, nastoje trošiti manje od zarađenog, i višak spremiti “za zimu”. A globalna gospodarska zima upravo nastupa.
