Kovnica Royal Mint
Britanska kovnica novca The Royal Mint svojim će klijentima ponuditi uslugu mirovinske štednje u zlatu. Britanski štediše po prvi puta u povijesti moći će dio svoje mirovinske štednje čuvati pohranjen u obliku zlatnih poluga. Ulagači koji se odluče za ovaj oblik štednje imaju na raspolaganju poluge od sto grama te poluge od jednog kilograma.
Royal Mint nudi i uslugu pohranjivanja te čuvanja zlatnih poluga za sve kupce koji to žele. Trezor u kojem se čuvaju poluge štediša nalazi se u Južnom Walesu, u mjestu Llantrisant, a štiti ga britansko Ministarstvo obrane. Iako od 2014. postoji mogućnost samostalne štednje u obliku zlatnih poluga britanske kovnice Royal Mint, ova promjena omogućit će svima koji žele da dio svoje službene mirovinske štednje pohrane u obliku poluga plemenite žute kovine.
Ako država bankrotira, mirovine nestaju
Ovaj oblik štednje bit će oslobođen poreza budući da se u Velikoj Britaniji porez na promet plemenitom žutom kovinom ne plaća. Najveći trošak ulagačima predstavljat će čuvanje zlata, za što će kovnici svake godine morati platiti jedan posto ukupne vrijednosti svoje štednje, plus PDV.
Stručnjaci upozoravaju klijente da štednja samo u obliku zlatnih poluga nije najpametnije rješenje. Klijentima predlažu da u obliku zlata drže samo određeni dio svoje mirovinske štednje. Diverzifikacija imovine osiguranje je od financijskih i monetarnih kriza. U vrijeme negativnih kamatnih stopa i inflacije zlato je izvrsno osiguranje za stare dane.
I u Republici Hrvatskoj bi mnogi ulagači trebali razmisliti o vlastitoj mirovinskoj štednji u obliku zlata. Službeni državni mirovinski sustav već dugo se nalazi u problemima. Prvi stup, koji je u potpunosti pod kontrolom države, može se promatrati kao jedna vrsta Ponzijeve sheme. Sve dok je količina sredstava koje su osiguranici uplaćivali u sustav premašivala količinu novca potrebnog za isplatu mirovina, sustav je odlično funkcionirao. Danas je situacija izrazito loša. Država gotovo polovicu iznosa potrebnog za isplatu mirovina pokriva uzimanjem novca iz državnog proračuna, odnosno zaduživanjem.
Stanje nije puno bolje niti u drugom stupu koji, iako službeno nije pod nadzorom države, osamdeset posto svoje imovine ulaže u državne obveznice. Hrvatske državne obveznice spadaju među visokorizične, odnosno “junk” obveznice. Vrijednost visokorizičnih obveznica podložna je znatnim oscilacijama na tržištu, a predstavljaju najnižu sigurnost prilikom ulaganja.
Hrvatske mirovine su sigurne onoliko koliko je sigurna naša domaća ekonomija. Bankrotira li država, zaboravite na prvi i drugi stup. Ako se to dogodi, građanima ostaje samo treći stup i privatna štednja izvan mirovinskog sustava. Svakome je vlastita sigurnost prioritet te bi stoga svi trebali razmisliti o držanju određenog dijela vlastite mirovinske štednje u zlatu.
Photo credit: Wikimedia Commons
