Foto: jannoon028, freedigitalphotos.net
Plemeniti metali u Europi izgubile su 3,5 posto vrijednosti u odnosu na prethodni trgovinski dan nakon što je euro u odnosu na američki dolar pao na razinu koja je zadnji put bila viđena u lipnju prošle godine.
Osnaženi dolar gurnuo je cijenu zlata ispod razine tehničke potpore, potaknuvši dodatnu prodaju, čime je ovaj plemeniti metal dosegnuo najnižu cjenovnu točku u protekla tri mjeseca. (Trenutnu cijenu zlata i srebra u eurima možete provjeriti na grafikonu na početnoj stranici našeg web sitea.)
Prevladavaju čimbenici potražnje
Ipak, analitičari ocjenjuju kako je dugoročan trend cijene plemenitih metala i dalje uzlazan. Postoji nekoliko čimbenika koji guraju zlato i srebro u zonu veće potražnje.
Prvi je svakako višedesetljetna erozija vrijednosti američkog dolara koja je u posljednjih nekoliko godina akcelerirala. Drugi je nedvojbeni rast interesa investitora za plemenitim kovinama općenito. Nadalje, banke i središnje banke zaustavile su proces prodaje zlata iz svojih rezervi. No, tu je i još jedan čimbenik o kojem se tek odnedavno počelo ozbiljnije govoriti.
Minijaturne zlatne rezerve
Alan Heap, analitičar globalnoga tržišta za Citigroup, ističe kako će Kina postati najvažniji generator potražnje za zlatom u godinama koje su pred nama.
“Potražnja za zlatom u maloprodaji u protekloj je godini u Kini porasla za 10 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Tome valja dodati činjenicu da će središnje banke u Azijskim zemljama također nastojati ojačati svoje zalihe ove plemenite kovine”, objašnjava Heap.
Prema Heapovim riječima, kineska centralna banka, baš kao i indijska, ima vrlo niski postotak zlatnih rezervi u odnosu na ukupne novčane rezerve u svojim trezorima. U slučaju Kine, ta rezerva iznosi svega 1,5 posto, dok je u Indiji to neznatno boljih 4,1 posto, što je daleko od Europskoga prosjeka od 54 posto.
