Foto: Danilo Rizzuti, freedigitalphotos.net
Premda u Hrvatskoj ne postoji ni jedan zlatni rudnik, niti bilo koji drugi oblik službene ekstrakcije zlata iz prirode, iz Hrvatske je u prošloj godini prema podacima Hrvatske gospodarske komore izvezeno 142 puta više zlata nego što je uvezeno!
Izvoz zlata iz Hrvatske, naime, u 2011. godini popeo se na 33 milijuna i 600 tisuća eura. Istovremeno, uvoz je pao na neznatnih 234 tisuće eura. U odnosu na godinu dana ranije, kada je iz Hrvatske izvezeno zlata u vrijednosti od četiri milijuna i 500 tisuća eura, riječ je o povećanju izvoza od gotovo osam puta! Istovremeno, uvoz je u 2010. godini iznosio četiri milijuna i 500 tisuća eura, što znači da pad uvoza u 2011. godini iznosio 19 puta!
Najviši porez na svijetu
Što se to događa sa zlatom u Hrvatskoj? Prema svemu sudeći, ne događa se ništa dobro, a za trenutnu situaciju odgovorna je ponajprije maćehinska politika države prema plemenitim kovinama.
Hrvatska je, naime, jedinstvena zemlja u svijetu po visini poreza koji se plaća na investicijsko zlato. Ukoliko pojedinac želi uvesti investicijske zlatne poluge i kovanice u Hrvatsku, dužan je prilikom uvoza platiti 25 posto poreza na dodanu vrijednost, pet posto carine i 30 posto poreza na luksuzne proizvode, što ukupno iznosi 60 posto. Ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu ne postoji tako visoko porezno opterećenje na investicijsko zlato.
Primjerice, u zemljama Europske Unije kupnja investicijskoga zlata u potpunosti je oslobođena poreza. Štoviše, europska legislativa od zemalja članica izričito zahtijeva da se transakcije investicijskim zlatom oslobode poreza na dodanu vrijednost. A neke od vodećih svjetskih ekonomija koje imaju puno niže porezne stope na zlato od Hrvatske, planiraju u idućim mjesecima taj porez u potpunosti ukinuti.
Hrvatski paradoks
Visok hrvatski porez na investicijsko zlato efektivno onemogućuje uspostavljanje transparentnoga i stabilnoga domaćeg tržišta. Umjesto da se domaći građani koji žele prodati zlato na “domaćem terenu” sastaju sa svojim sugrađanima koji ga žele kupiti, događa se paradoksalna situacija da se zlato domaćih ljudi prodaje za izvoz u bescjenje, a da istovremeno kupci iz Hrvatske masovno odlaze u inozemstvo kupovati zlato po svjetskim cijenama, te ga potom vani i pohranjuju. I to sve samo zato jer ne postoji elementarna poslovna logika na domaćem tržištu plemenitih kovina.
Ako spadate u skupinu onih građana hrvatske koji su dovoljno mudri da razmišljaju o kupnji, a ne o prodaji zlata, predlažemo da nas kontaktirate putem formulara na našim web stranicama. Naši stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom pomoći će vam u vašoj odluci.
Odljev kapitala
Izvozom zlata iz Hrvatske događa se odljev kapitala bez presedana. A tom odljevu zlata treba još pridodati i odljev novca u inozemstvo što ga hrvatski građani koriste za kupnju investicijskih plemenitih kovina. Taj se odljev ne bilježi u službenim statistikama, a vjerojatno se kreće u desecima milijuna eura.
Neobična izvozna aktivnost Hrvatske na području plemenitih kovina bit će kratkoga daha, budući da je riječ o ograničenim domaćim resursima iz čarapa i madraca onih hrvatskih građana koji su najpogođeniji trenutnim gospodarskim teškoćama. Nakon što se iz zemlje izveze svo raspoloživo zlatno bogatstvo, većina otkupljivača koji su svoja otkupna mjesta otvorili na gotovo svakome uglu većih gradova svoja će vrata zatvoriti. Ukoliko, pak, cijena zlata nastavi rasti kao što je rasla u zadnjih nekoliko godina, Hrvatska bi uskoro, nakon ulaska u Europsku Uniju, to isto zlato mogla uvoziti po daleko višim cijenama.
