Mario Draghi, guverner Europske središnje banke
Foto: Creative Commons Resources, Fickr
Izjave guvernera Europske središnje banke Marija Draghija uznemirile su tržište vrijednosnica u Europi.
Nakon što je Draghi sredinom tjedna izjavio kako predviđena negativna stopa europskog gospodarstva od 0,6 posto nije dovoljno loša da bi zahtijevala trenutne radikalne mjere, vrijednost dionica na vodećim europskim burzama je doživjela značajnu korekciju, dok su kamatne stope na državne obveznice zemalja periferije oštro porasle.
Talijanski dionički indeks MIB nakon Draghijeve izjave stropoštao se za 2,6 posto, londonski FTSE pao je za 1,3 posto, a njemački DAX za 1,2 posto. Istovremeno, kamatne stope na španjolske obveznice skočile su za 0,24 posto zaustavivši se na 4,67 posto, a talijanske za 0,23 posto dosegnuvši 4,37 posto. Najgore su prošle portugalske desetogodišnje obveznice koje su probile kamatnu granicu od 6 posto, te grčke, tradicionalno najgore obveznice u eurozoni, koje su dosegnule 9,27 posto.
Euro porastao u odnosu na dolar
Za razliku od obveznica zemalja periferije, njemačke obveznice dobile su na cijeni, budući da je njihova kamatna stopa blago snižena, te se zaustavila na 1,49 posto.
Jedini pozitivan indikator na tržištu nakon izjave guvernera Marija Draghija bio je optimizam s obzirom na vrijednost europske valute u odnosu na dolar. Euro je u odnosu na američku valutu porastao za 0,23 posto.
Europska središnja banka, unatoč Dragijevim izjavama, nastavlja implementaciju labave monetrane politike. Kamatna stopa što ju je središnja banka postavila tržištu kapitala iznosi povijesno niskih 0,5 posto, a to znači da proizvodnja novca ni iz čega i dalje traje.
Ono što su europska kapitalna tržišta očekivala u skladu s konvencionalnom ekonomskom mudrošću, čini se, jest još labavija i još agresivnije postavljena politika kreiranja eura ni iz čega. Podaci, naime, pokazuju kako su zemlje eurozone i dalje u recesiji, budući da sedam tromjesečja zaredom europsko gospodarstvo u cjelini nije zabilježilo rast kombiniranoga bruto društvenog proizvoda. Nezaposlenost u Europskoj Uniji povećana je na rekordnih 12,2 posto, dok je nezaposlenost među mladima u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj iznad 40 posto.
Nastavljaju se valutni ratovi
U tako nepovoljnim okolnostima, od Keynesijanski nastrojeni analitičari od središnje banke očekuje vođenje agresivnije politike upumpavanja novostvorenoga novca u gospodarstvo. No, izgleda da barem zasad takvog scenarija u Europi neće biti. Po svemu sudeći, guverner Draghi, smatra da je postojeća razina labavosti monetarne politike dovoljna da se Europa izvuče iz recesije.
A to znači da se može očekivati nastavak rasta vrijednosti eura u odnosu na američki dolar i japanski jen, dvije valute koje su najsnažnije pogođene obezvrjeđivanjem od strane njihovih središnjih banaka.
No, trenutno stanje globalnoga gospodarstva govori u prilog tezi kako se valutni ratovi nastavljaju, te da će se obezvrjeđivanje vodećih svjetskih papirnatih valuta nastaviti. Stoga je nastavak trenda rasta cijene plemenitih kovina u srednjoročnom razdoblju neizbježan.
