Foto: abuckingam, Flickr
Za razliku od hrvatskih investicijskih fondova, kojima je zakonom zabranjeno ulaganje u zlato i tržišne izvedenice od zlata, japanski mirovinski fondovi u iduće dvije godine odlučili su udvostručiti svoj ulog u plemenite kovine.
Menedžeri umirovljeničkih portfelja zemlje izlazećeg sunca znatne količine novca namjeravaju preusmjeriti prema zlatu nakon što je nedavno izabrana japanska vlada odlučila radikalizirati ekonomsku politiku. Riječ je o najavi targetirane inflacije, odnosno, agresivnog tiskanja novca bez pokrića, koja će – ukoliko se ostvari – prouzročiti godišnji rast cijena na veliko i malo do razine iznad tri posto godišnje.
Rekordna cijena zlata u jenima
Japansko gospodarstvo u proteklom desetljeću doživljava deflacijski val koji traje već više od 20 godina, nakon što je probijen financijski balon koji se stvarao tijekom 80-tih godina. Novi japanski premijer Shinzo Abe najavio je žestoku borbu protiv deflacije, zatraživši od središnje banke Japana da stopu inflacije povisi na najmanje četiri posto.
Lokalni japanski mirovinski fondovi prošle su godine prvi puta u svoje portfelje uvrstili ukupno 2,1 milijardu jena, što ukupno iznosi dva do tri posto ukupnih sredstava. Cijena zlata izražena u japanskim jenima dostigla je početkom siječnja ove godine novi povijesni rekord, i to nakon što je u proteklih godinu dana porasla za iznenađujućih 21 posto.
