Kim Choong-soo, guverner korejske središnje banke
Foto: World Economic Forum, Flickr
Rezerve stranih valuta što ih na svojim računima čuva središnja banka Južne Koreje predstavljaju pete po veličini rezerve u svijetu.
U tom pogledu, ova dalekoistočna zemlja prednjači u čvrstoći svoje valute, no istovremeno zbog sve većega inflatornog obezvrjeđivanja stranih valuta koje drži u rezervi (ponajprije američkog dolara), stvarna vrijednost tih rezervi sve se brže topi.
Zbog toga čelnici južnokorejske središnje banke razmatraju opciju kupnje veće količine zlata, objavio je jučer britanski dnevnik Financial Times.
Najnepovoljniji odnos zlata
Sa svega 14 tona zlata, odnosno 0,2 posto od ukupno 290 milijardi dolara valutnih rezervi što ih posjeduje, Južna Koreja nedvojbeno ima najnepovoljniji odnos između zlatnih zaliha i ukupnih zaliha stranih valuta od svih razvijenih zemalja svijeta. Prema podacima Svjetskoga vijeća za zlato, svjetski prosjek iznosi 10 posto, no zemlje poput Sjedinjenih Država, Njemačke i Francuske od tog prosjeka znatno odskaču, budući da se oko 50 posto svih rezervi u trezorima njihovih središnjih banaka sastoji od žute plemenite kovine.
Guverner središnje banke Južne Koreje Kim Choong-soo, izjavio je pred parlamentarnim odborom za financije početkom ovoga tjedna kako je nužno pažljivo krenuti u proces jačanja zlatnih zaliha, uzimajući u obzir nemirno stanje na svjetskome tržištu plemenitih kovina. Južnokorejska je središnja banka zabrinuta je zbog činjenice da bi odluka o agresivnijoj kupnji zlata mogla prouzročiti znatan rast cijene ove plemenite kovine i tako dovesti u pitanje ionako krhku stabilnost svjetskoga gospodarstva.
Azija gomila zalihe
Ipak, izjava čelnika južnokorejske nacionalne banke prvi je jasan signal da Južna Koreja ozbiljno razmatra opciju konverzije određenog dijela svojih valutnih rezervi u plemenite kovine, što je dosada banka odlučno nijekala.
Južnokorejske najave dolazi u vrijeme kada i druge azijske zemlje, uključujući i Kinu, Indiju, Tajland i Bangladeš, gomilaju zalihe zlata u svojim nacionalnim bankama, nastojeći na taj način zaštititi svoja gospodarstva od valutnoga rata koji upravo traje.
Južna Koreja, inače, čak 63 posto svojih rezervi drži u američkoj valuti. Istovremeno, središnje banke u zemljama Europe zaustavile su proces prodaje svojih zlatnih rezervi, te su prvi puta od 1988. godine počele kupovati više zlata nego što ga nude na prodaju. Ta promjena je, dakako, doprinjela rekordnome rastu cijene ove plemenite kovine, koja je ovih dana dosegla gotovo 1400 američkih dolara za uncu.
