Kao posljedica niskih kamatnih stopa što su ih središnje banke mnogih zemalja nametnule lokalnim financijskim sustavima, u svijetu se danas stvara cjenovni balon koji se prelijeva na različita tržišta.
Novac stvoren ni iz čega i predan na korištenje bankama koje ga zatim posuđuju osobama odabranim po raznolikim, najčešće netransparentnim kriterijima, uzrokuje nekontrolirani rast cijena u pojedinim tržišnim segmentima. Koji su to segmenti, međutim, nije razvidno iz stavova vodećih investitora.
Poznati investitor George Soros, čovjek koji je svoje bogatstvo stekao ponajprije valutnim špekulacijama, tvrdi kako se cjenovni balon trenutno stvara ponajprije u trgovini zlatom. No, on istovremeno ističe kako su planovi nekih zemalja da zaustave stimulaciju svojih posrnulih gospodarstava novim injekcijama likvidnosti iz središnjih banaka preuranjeni.
Puno prostora za povećanje deficita
“Budući da proces recesijske konsolidacije još nije dovršen, potrebni su novi poticaji. Neke zemlje, poput Sjedinjenih Država ili država Europske Unije, imaju još puno prostora za povećanje vlastitog deficita.
Politički otpor da se to učini može povećati izglede novome gospodarskom padu u 2011. godini i kasnije”, napominje George Soros u intervjuu za američku poslovnu televizijsku mrežu CNBC.
No istovremeno, neki Sorosovi kolege ne slažu se s takvim stavom. Jim Rogers, investitor koji je zajedno sa Sorosom početkom 70-tih godina 20. stoljeća utemeljio investicijski fond Quantum, ističe kako su cijene plemenitih metala još daleko od toga da budu prenapuhane.
75 posto investitora još ne razmišlja o zlatu
“Prije nekoliko tjedana održao sam predavanje u Pragu pred velikom publikom vrhunskih svjetskih investitora. Tijekom predavanja pitao sam ih tko je od njih, izvrsno informiranih i upućenih ulagačkih stručnjaka, u svom ulagačkom portfelju ikada imao ili trenutno posjeduje zlato. Samo 25 posto nazočnih izjasnilo se potvrdno. Dakle, zlato još nije na radaru vodećih svjetskih ulagača, a to znači da cjenovni balon nije na vidiku”, govori Rogers.
On napominje kako cijena zlata, doduše, nominalno doista jeste zabilježila rekordne vrijednosti u odnosu na prethodni vrhunac iz 1980. godine, no ukoliko tu cijenu korigiramo za iznos inflacije u razdoblju od 1980 do danas, zlato je još uvijek 60 posto ispod najviše dosegnute vrijednosti.
A kada je riječ o srebru, situacija je još povoljnija za ulaganje.
U odnosu na korigirani vrhunac iz 1980. godine, današnja cijena srebra je 80 posto niža, što znači da ima još puno prostora za rast.