Foto: ponsulak, freedigitalphotos.net
Investitori u plemenite kovine bili su ovoga tjedna svjedocima prilično neobičnim zbivanjima na tržištu. Nakon što je zlato u utorak dosegnulo novi povijesni cjenovni rekord zaustavivši se na 1920 dolara za uncu (31,1 gram), druga polovica dana zlatu je donijela korekciju, te se trgovanje u utorak završilo na razini od 1873 dolara i 60 centi.
Korekcija cijene zlata nastavljena je i u srijedu, budući da se unca žute plemenite kovine u jednom trenutku prodavala po cijeni ispod 1800 dolara, što je ukupni pad od čak 120 dolara u odnosu na postavljeni rekord. U tom su trenutku mnogi investitori koji su prvenstveno zainteresirani za kupnju fizičkoga zlata ušli na tržište, te je povećana potražnja za zlatnim polugama zaustavila cjenovnu korekciju.
Analitičari očekuju da će potražnja za fizičkim zlatom i dalje biti prilično snažna, budući da u Indiji, najvećem svjetskom potrošaču zlatnoga nakita, upravo počinje vrhunac sezone kupovine.
Smrt likvidnosti
Nedvojbeno je da su cijene zlata u protekla dva tjedna imale natprosječno velike amplitude rasta i pada. Nastavak visoke cjenovne volatilnosti može se očekivati i u idućim mjesecima, budući da se politika masovnoga obezvrjeđivanja vodećih svjetskih valuta nije promijenila, štoviše, iz dana u dan sve više eskalira. U takvim okolnostima, novokreirani novac brzo mijenja svoje pozicije što dovodi do snažnih oscilacija u cijeni ne samo zlata, srebra, platine i paladija, nego i drugih roba na tržištu.
Ted Butler, jedan od vodećih analitičara stanja na tržištu plemenitih kovina, u svojem članku “Smrt likvidnosti” objavljenom na internetskom portalu Silverseek.com, ističe kako likvidnost na njujorškoj burzi zlata i srebra Comex sve više presušuje, i da jedino što je još preostalo u procesu formiranja cijene plemenitih kovina uglavom još samo automatsko trgovanje računala s računalima, bez ikakve interakcije među ljudima. Proces automatskog trgovanja služi prvenstveno kao sredstvo “podmazivanja” trgovanja stvarnom robom, no čini se da se Comex trenutno zapravo guši u “sredstvu za podmazivanje”, dok stvarnih sudionika koji žele trgovati zapravo i nema. Može se reći da su u takvim okolnostima računalni algoritmi preuzeli funkciju određivanje službene cijene plemenitih kovina, što samo po sebi ne može još dugo trajati bez dalekosežnih posljedica.
