Zlatni rudnik Grasberg
Foto: Simon L Pearson, Flickr
Indonezijska je vlada potkraj prošloga tjedna zabranila daljnje iskopavanje rude u Grasbergu, najvećem zlatnom rudniku na svijetu koji se nalazi u indonezijskoj pokrajini Papui. Tvrtka Freeport-McMorRan, u čijem je vlasništvu rudnik Grasberg, dobila je privremenu zabranu eksploatacije koja bi mogla potrajati i do tri mjeseca.
Kolaps rudokopa Grasberg 14. svibnja, u kojem je poginulo 28 rudara, a zatim i pogibija jednoga rudara u odvojenom akcidentu 1. lipnja ove godine potaknula je indonezijsko ministarstvo zaduženo za rudarstvo da zatraži obustavu eksploatacije sve dok se ne obavi temeljita istraga i ne utvrde okolnosti koje su dovele do dvije tragedije.
Gubitak od 250 tisuća unci
Daisy Primyanti, jedan od članova upravnog odbora tvrtke Freeport Indonezija, dao je izjavu za novinare u kojoj je naglasio spremnost tvrtke da u potpunosti surađuje s indonezijskim vlastima u istrazi, kako bi se što prije otklonile sumnje u nesigurnost rudokopa, te kako bi eksploatacija rude u što skorije vrijeme mogla biti nastavljena. Dužnosnici tvrtke trenutno ne mogu reći kada će zabrana biti ukinuta, a time i nastavljena redovita proizvodnja.
Otvoreni rudokop
Foto: AK Rockefeller, Flickr
U rudokopu Grasberg godišnje se proizvede oko milijun unci zlata, pa ukoliko prekid proizvodnje potraje tri mjeseca, moguće je očekivati ukupni gubitak od oko 250 tisuća unci. Također, budući da je Grasberg ujedno i drugi najveći svjetski rudnik bakra, prema nekim procjenama smanjenje proizvodnje prouzročit će na tržištu dnevni manjak od oko 680 tona ove kovine. Cijena bakra u proteklih mjesec dana na Londonskom tržištu metala povećana je za više od četiri posto.
Smanjenje globalne proizvodnje
Nakon kolapsa rudnika i značajnog reza u proizvodnji zlata u američkom rudokopu Bingham Canyon u saveznoj državi Utah, nesreća u rudokopu Grasberg predstavlja drugi veliki udarac svjetskoj proizvodnji zlata.
Nakon što je 2001. godine dosegnula vrhunac, globalna proizvodnja žute plemenite kovine pada po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,3 posto. Analitičari švicarske grupacije Credit Suisse predviđaju da će taj pad u idućim desetljećima akcelerirati, te da će se proizvodnja smanjivati po godišnjoj stopi od oko 2,5 posto.
Sve to govori u prilog predviđanjima da je uzlazni cjenovni trend zlata i dalje netaknut unatoč trenutnoj korekciji cijene kojoj smo upravo svjedoci.
