Foto: Stuart Miles, freedigitalphotos.net
Dvotjedno zatišje na tržištu plemenitih kovina danas je naglo prekinuto. Cijena zlata u ranim je poslijepodnevnim satima naglo poskočila, te je u svega sat vremena najprije dosegnula 1680 dolara, da bi potom rast bio nastavljen do iznad 1700 dolara za uncu.
Riječ je o prvom značajnijem cjenovnom proboju nakon što se petnaestak dana zlato kretalo unutar uskoga raspona između 1610 i 1650 dolara za uncu.
Bojazan investitora zbog mogućeg neuspjeha konferencije čelnika Europske Unije koja je održana danas u Bruxellesu, a na kojoj su se razmatrale opcije rješenja dužničke krize u eurozoni, pokazala se opravdanom. Premda su očekivanja od susreta s bankarskim čelnicima bila velika, izjava objavljena nakon susreta pokazuje kako dogovor neće biti postignut još barem nekoliko dana. A to znači da će i neizvjesnost na tržištima kapitala prouzročena dužničkom krizom Grčke, te mogućnošću uvlačenja u krizu i drugih zemalja eurozone, biti nastavljena.
Bez rizika od bankrota
Prodaja zlata kao investicijskoga sredstva ponovno je pojačana, budući da ulagači ne pronalaze bolje mjesto za svoj kapital. Cijena zlata kroz povijest imala je trend rasta u razdobljima kada je kamatna stopa na štednju bila niska, a bojazan od inflacije jačala. Premda kupnja zlata ne osigurava kamatu, zlato ima golemu prednost da ne nosi rizik bankrota, i potpunoga gubitka vrijednosti imovine, što je moguć scenarij u slučaju posjedovanja korporativnih ili državnih vrijednosnica.
I cijena srebra porasla je danas istovremeno kad i cijena zlata, s 31 dolar i 50 centi za uncu na 33 dolara i 50 centi za uncu. Riječ je o skoku od oko šest posto, dakle, srebro se i ovoga puta pokazalo kao plemeniti metal kojemu je volatilnost znatno veća nego volatilnost zlata.
