Foto: Gage Skidmore, Flickr
Guverner američke središnje banke FED Ben Bernanke pojasnio je jučer na konferenciji za novinare prilično radikalne zahvate u monetarnoj politici koji su najavljeni od strane vijeća direktora FED-a nešto ranije u pismenoj izjavi za javnost. Radi se o mjerama koje su pojedini analitičari već proglasili potezom bez presedana u povijesti.
Tržište plemenitih kovina odmah je reagiralo na tu objavu, pa je cijena zlata u svega nekoliko minuta skočila s razine od 1730 dolara za uncu na iznad 1770 dolara, dok je cijena izražena u eurima ostvarila novi povijesni rekord.
Dalekosežne posljedice
Od svih najavljenih mjera, osobito su značajne dvije, koje nisu značajne samo za američko gospodarstvo, nego i stanje ekonomije diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Te će mjere imati dalekosežne posljedice i na svjetski monetarni sustav. Evo tih dviju mjera.
1) Kamatne stope na kredite što ih poslovnim bankama odobrava američka središnja banka ostat će na razini od oko nula posto najmanje do sredine 2015. godine. Početkom godine bilo je najavljeno da će kamate na toj razini ostati “samo” do kraja 2014, što znači da će se iznimno labava monetarna politika nastaviti najmanje šest mjeseci duže nego što je to bilo predviđeno.
2) Politika kvantitativnoga oslabljivanja američkoga dolara više neće biti ograničena kao što je to bilo do sada. Vodstvo američke središnje banke do sada je vremenski i količinski ograničavalo količinu novca stvorenog ni iz čega koji se ubrizgavao u svjetski monetarni sustav. Međutim, sada će se taj proces nastaviti bez ograničenja, sve dok se, prema mišljenju guvernera i njegovih pomoćnika, ne dosegnu određeni gospodarski ciljevi.
Guverner Bernanke najavio je da će središnja banka FED iz primarne emisije otkupljivati vrijednosnice temeljene na vrijednosti kredita za nekretnine u vrijednosti od 40 milijardi američkih dolara mjesečno.
Odmah nakon objave izjave za medije sa sastanka vijeća direktora FED-a, nisu samo cijene plemenitih kovina porasle. Pozitivno su reagirali i ulagači. Svi vodeći dionički i obveznički indeksi dobili su na vrijednosti između jedan i dva posto.
