Foto: Daniel Mennerich i David Mills, Flickr
Belgija i Francuska priključile su se nizu zapadnih zemlja u kojima je u posljednje vrijeme pokrenuta inicijativa povrata zlatnih rezervi iz skladišta u inozemstvu.
Svjetske je medije potkraj prošloga mjeseca iznenadila vijest kako je Nizozemska iznenada i bez prethodne najave u trezore na svome teritoriju povukla 122 i pol tone zlatnih rezervi iz njujorške filijale američke središnje banke FED. Također, Njemačka je proces povrata započela 2012. godine, te se očekuje da će ukupno 295 tona zlata u njemačke trezore biti prebačeno iz Sjedinjenih Država, te oko 342 tone zlata iz Francuske do 2020. godine. Prema informacijama koje stižu iz Njemačke središnje banke, proces repatrijacije zlata iz inozemstva teče uglavnom prema planu, te se do kraja ove godine očekuje primitak 30 do 50 tona zlatnih rezervi iz New Yorka u Frankfurt.
Raste nepovjerenje u monetarni sustav
Analitičari procjenjuju kako je proces povlačenja zlatnih rezervi zapadnoeuropskih središnjih banaka na vlastiti teritorij pokazatelj nepovjerenja koje raste među središnjim bankama svijeta, te očekuju da će se trend repatrijacije ne samo nastaviti, nego da će i ojačati. Više nije pitanje hoće li i druge zemlje koje svoje zlatne rezerve drže izvan svojih granica također pokrenuti proces repatrijacije, nego je samo pitanje kada će se to dogoditi. Također, monetarni stručnjaci navode kao jedan od glavnih razloga repatrijacije nestabilnost svjetskog financijskog sustava koji može dovesti do njegova raspada i potom stvaranja novog monetarnog poretka u kojemu bi zlato trebalo odigrati ključnu ulogu.
To ne znači da bi novi monetarni sustav bio zasnovan na zlatnome standardu, nego samo znači da bi zlato moglo predstavljati svojevrsno sidro i temelj na kojemu bi bio izgrađen dedolariziran sustav međunarodne trgovinske razmjene. A ukoliko se zlato u svjetsko gospodarstvo uvede na mala vrata, neizbježno je da će vrijednost žute plemenite kovine značajno porasti.
