Foto: sxc.hu
Kompanija HuaAn Asset Management iz Šangaja ovih dana obavlja završne pripreme za lansiranje zlatnoga fonda čijim se udjelima trguje na burzama (Exchange Traded Funds, ETF), a koji dugoročno ima potencijal postati jedan od najvećih takvih fondova na svijetu.
Fondovi takvoga tipa uglavnom su nepoznati hrvatskim malim ulagačima, a slična je situacija i u Kini. No, ta se situacija, za razliku od Hrvatske, u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta ozbiljno mijenja. Razloga za to ima puno. Radišni i štedljivi Kinezi u zadnjih nekoliko desetljeća skupili su golemu količinu kapitala kojega sada nastoje produktivno uložiti. Dio toga kapitala prelio se u dionice i nekretnine, no, čini se da je Kina spremna za novi iskorak.
Likvidno ulagačko sredstvo
Zlatni fond čijim se udjelima trguje na burzi za maloga ulagača predstavlja zanimljivo sredstvo ulaganja u plemenite kovine. Fond funkcionira tako da tvrtka koja njime upravlja za račun fonda kupuje određenu količinu fizičkoga zlata koje zatim pohrani na sigurnome mjestu. Pravni entitet u čijem je vlasništvu tako kupljeno fizičko zlato zatim se u obliku udjela nudi na burzovnu prodaju. Mali ulagači kupuju udjele i na taj način posredno postaju vlasnici fizičkoga zlata, pri čemu ne moraju brinuti o pohrani i osiguranju kupljene plemenite kovine budući da tvrtka koja upravlja fondom to čini za njih. A budući da se udjelima fonda trguje na burzi, kupnja i prodaja vrlo je jednostavna, brza i učinkovita. Riječ je o iznimno likvidnome investicijskom sredstvu koje je blisko vezano uz tržišnu cijenu zlata.
Premda je nedavnim padom cijene zlata došlo i do pada globalne potražnje za dionicama fondova s plemenitim kovinama, globalno tržište još je uvijek golemo, a u Aziji ima golem potencijal rasta. Naime, u Sjedinjenim je Državama 1500 milijardi američkih dolara uloženo u fondove čijim se udjelima trguje na burzi. Nasuprot toj brojci stoji podatak da je u azijsko-pacifičkoj regiji – za koju većina analitičara smatra pokretačem rasta globalnog gospodarstva u idućim desetljećima – u fondove takvoga tipa uloženo gotovo 20 puta manje novca ili svega oko 80 milijardi američkih dolara.
Pad cijene Azijce nije odvratio od kupnje
U takvim okolnostima realno je očekivati da će novi kineski zlatni fond doživjeti tržišni uspjeh. Činjenica je da su Kinezi, zajedno s Indijcima, tradicionalno mnogo zainteresiraniji za ulaganje u zlato nego ulagači iz zemalja razvijenoga Zapada. Nedavni pad cijene zlata Kineze i Indijce nije odvratio od kupnje. Upravo suprotno, trgovci zlatom u tim dvjema zemljama bilježe rekordne prodajne rezultate. A to je i logično, budući da je kupnja bilo kojeg proizvoda u trenutku dok traje rasprodaja puno zanimljivija razumnim kupcima nego dok cijena istog tog proizvoda raste.
Vodstvo šangajske kompanije koja do kraja ovoga mjeseca planira lansirati najnoviji zlatni fond procjenjuje kako će institucionalnim investitorima u Kini u inicijalnome roku biti sposobni prodati udjela u fondu u vrijednosti između dvije i tri milijarde juana, što iznosi otprilike između 300 i 500 milijuna američkih dolara. Ukoliko fond poluči predviđeni uspjeh, bit će to još jedan izvor potražnje za fizičkim zlatom na svjetskome tržištu, što će izvršiti dodatni pritisak na postojeće cijene plemenitih kovina.
