Foto: Globalvisión, Flickr
Predsjednik Venezuele Hugo Chavez (na slici desno) iznenadio je ovih dana aktere na svjetskome tržištu plemenitih kovina najavom da će zatražiti povlačenje nešto više od 211 tona zlata koje se u ime i za račun ove južnoameričke države čuvaju u bankovnim trezorima u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.
Chavez je također najavio kako će zlatne poluge koje su u vlasništvu Venezuele fizički prenijeti u trezore nacionalne banke Venezuele ili će ih pohraniti u trezorima banaka prijateljskih zemalja, poput Kine, Rusije ili Brazila.
Premda ova iznenadna odluka Venezuele na prvi pogled nema velikoga značenja, ipak je riječ o velikom događaju za tržište plemenitih kovina koji bi mogao otkriti koliko je zapravo zlata raspoloživo za isporuku u trezorima vodećih svjetskih banaka. Neki analitičari, naime, smatraju kako središnje banke i banke plemenitih kovina diljem svijeta već desetljećima polagano posuđuju zlato iz svojih rezervi uz minimalnu naknadu, premda je riječ o zlatu kojemu banke nisu vlasnici nego samo skladištari. Na taj je način, možda, na tržište plemenitih kovina putem financijskih derivata stavljeno i stotinu puta više “papirnatoga” zlata nego što ove plemenite kovine doista postoji u fizičkom obliku.
Stvarno stanje zaliha
Zahtjev Venezuele za isporuku 211 tona zlata vrijednog više od 11 milijardi dolara mogao bi stoga razotkriti stvarno stanje zaliha zlata, pa ukoliko je zlato iz trezora tijekom zadnjih nekoliko desetljeća doista potiho posuđivano, mogla bi se dogoditi lančana reakcija potražnje za povratom posuđenoga zlata, a sve u cilju ostvarenja zatražene isporuke. A to, nadalje, može dovesti do naglog skoka cijene zlata na otvorenom tržištu. Veći dio od ukupne količine venezuelanskoga zlata, oko 80 posto, nalazi se ili bi se trebalo nalaziti u trezorima Bank of England u Londonu.
Istovremeno s najavom povlačenja zlatnih rezervi iz inozemstva, predsjednik Hugo Chavez je najavio i sveobuhvatnu nacionalizaciju rudnika zlata u Venezueli, te preuzimanje cjelokupne domaće proizvodnje zlata za potrebe jačanja državnih zlatnih rezervi. Najava nacionalizacije posljedica je sukoba venezuleanske vlade s vlasnicima rudnika oko restrikcija postavljenih na izvoz iskopanoga zlata. Prema riječima rudara, kvote što ih je postavila vlada u Caracasu štete rastu proizvodnje i onemogućuju rast zapošljavanja.
Venezuela spada među 15 zemalja s najvećim zlatnim rezervama u svijetu, koje iznose ukupno oko 365 tona, od kojih se samo oko jedna trećina nalazi u domaćim venezuleanskim trezorima.
