Pet velikih banaka, članica Londonskog udruženja sudionika burze plemenitih kovina (London Bullion Market Association) dvaput dnevno u telekonferencijskoj sesiji razmatraju ponudu i potražnju zlata, i potom određuju cijenu ove plemenite kovine. Ta se cijena – izražena u američkim dolarima, britanskim funtama i eurima – potom javno objavljuje u 10:30 sati i u 15 sati po lokalnom londonskom vremenu. Tako formirana cijena zlata neformalno se naziva “London gold fix”, te predstavlja referentnu cijenu za mnoge transakcije zlatom diljem svijeta.
Nakon što je prošle godine izbio skandal prouzročen manipulacijom međubankarskim kamatnim stopama (Libor) od strane vodećih europskih i svjetskih banaka, proces formiranja cijene zlata na Londonskoj burzi plemenitih kovina također je došao pod povećalo regulatornih tijela. Stoga je pet banaka uključenih u proces fiksiranja cijene zlata na Londonskoj burzi plemenitih kovina započelo aktivnosti uvođenja elektroničkog sustava kojim će se određivanje cijene odvijati transparentnije i brže.
Nova će platforma biti slična onoj koja se koristi za transparentno vođenje valutnih tržišta. Najveća promjena dogodit će se u procesu neposredno prije i neposredno nakon određivanja cijene. Svi participanti na tržištu imat će mogućnost uvida u sve količine zlata raspoložive za prodaju, te sve količine koje se traže za kupnju neposredno prije odluke o formiranju cijene. Također, brzina širenja informacije o definiranoj cijeni bit će povećana, odnosno, bit će brže raspoloživa javnosti nego što je danas.
Banke koje sudjeluju u procesu određivanja cijene zlata na Londonskoj burzi plemenitih kovina su Barclays, HSBC, Societe Generale i Bank of Nova Scotia. U toj je skupini bila i Deutsche Bank, no ona je u siječnju ove godine najavila povlačenje iz skupine banaka “London gold fix”, te je svoje mjesto – koje je imala 20 godina – ponudila na prodaju.