Foto: dolanh, Flickr
Zlato je plemenita kovina duge i bogate tradicije. Egipatski vladari koristili su je kao simbol moći, a stari su joj Latini nadjenuli ime “Aurum”, smatrajući kako ono ima “sjaj izlazećega sunca”. Niti jedan drugi element u ljudima ne pobuđuje tako snažne, gotovo mistične osjećaje. Zbog svojih izvanrednih svojstava, zlato je predmet žestokih ljudskih strasti, nadanja, pohlepe. Žene ga koriste kao ukras tijelu i odjeći. Muškarci kao sredstvo poslovanja i razmjene. Države ga ljubomorno čuvaju u svojim riznicama kao jamstvo gospodarske stabilnosti, te kao simbol slave i moći. Vjerske zajednice njime ukrašavaju svoje relikvije i religijske artefakte. Zlato se smatra kovinom odličnika, kraljeva i vladara.
Sjajne, specifične žućkaste boje, zlato je podatno, mekano i postojano. Zrak, voda i kiselina ne mogu ga načeti. Nauditi mu može samo iznimno agresivna kiselinska mješavina – tzv. kraljevska vodica – koja se stvara samo u laboratorijskim uvjetima. Zlato u prirodnome okruženju praktički nema neprijatelja. Ono gotovo da je neuništivo. Zbog toga je praktički svo zlato izvađeno iz zemljine kore kroz povijest još uvijek s nama. Možda su zlato iz vaše zlatne ogrlice ili novčića iskopavali i rafinirali isti faraonovi robovi koji su gradili egipatske piramide.
Procjenjuje se kako je u višetisućljetnoj ljudskoj povijesti proizvedeno nešto više od 171 tisuća tona zlata. A to nije mnogo. Kocka izrađena od sveg zlata koje je iskopano imala bi rub duljine od samo 20 metara.
Premda je zlato prisutno u volumenu planete Zemlje još od vremena formiranja Sunčevoga sustava, smatra se kako su doslovno sva komercijalno isplativa nalazišta ove plemenite kovine nastala mnogo kasnije, kao posljedica pada meteorita i asteorida. Jedno od najvećih nebeskih tijela koje je prije mnogo milijuna godina pogodilo zemlju stvorio je na području Južnoafričke Republike krater promjera 300 kilometara. Ondje se danas nalazi najbogatije svjetsko zlatno nalazište. Može se, stoga, reći da je zlato što ga posjedujemo i koristimo istinski dar s neba.
Zlato ima iznimno zanimljiva fizikalna svojstva. Najrastezljivija je poznata kovina, budući da se jedan jedini gram može razvaljati u foliju veličine jednoga kvadratnog metra. Iznimno tanki zlatni listovi postaju prozirni i dobivaju zelenkasto plavi sjaj, budući da zlato snažno odbija žutu i crvenu svjetlost. Zlato je također i odličan provodnik električne struje i topline. Gustoća žute plemenite kovine iznimno je velika. Jedan kubični metar zlata (odnosno, kocka s bridom duljine jedan metar) teži 19 tisuća kilograma. Ako mislite da je olovo teško, razmislite ponovno. Kubični metar olova teži “svega” 11 tisuća kilograma, odnosno, oko 40 posto manje.
U periodnome sustavu elemenata, zlato pronalazimo pod rednim brojem 79 i s oznakom Au. Talište mu je na temperaturi od 1064 celzijeva stupnja, a vrelište na 2856 celzijevih stupnjeva. U prirodi se može naći samostalno, u formi grumena čistoga zlata, ili pak u spoju s telurijem.
