Informaciju o mogućnosti kupnje ili otkupa, odnosno, prodaje možete zatražiti ovdje...

Švicarske kovanice od pola, jednog, dva i pet franaka proizvodile su se od srebra sve do 1967. godine. Budući da je sredinom 60-tih godina vrijednost srebra što su ga sadržavale postala veća od nominalne vrijednosti samih kovanica, one su počele nestajati iz optjecaja. Mnoge su od njih bile i pretopljene, zbog čega je švicarska vlada donijela zakon kojim se takva praksa proglašava nelegalnom.

No, to nije zaustavilo odljev kovanica s tržišta, pa je 1968. predstavljena serija potpuno istoga dizajna koja, međutim, u sebi više nije sadržavala nimalo plemenitih kovina.

Povijest suvremenog švicarskog franka započinje 1850. godine, kada su u optjecaj puštene kovanice čiji dizajn Švicarci poznaju još i danas. Kovanice od pola, jednog, dva i pet franaka do 1860. godine bile su kovane od srebra čistoće 90 posto, zatim između 1860. i 1863. čistoće 80 posto. Izdanja kovanica od pola, jednog i dva franka iz 1875. sadržavala su 83,5 posto srebra, dok je kovanica od 5 švicarskih franaka s natpisom CONFOEDERATIO HELVETICA bila čistija, te je imala 90 posto srebra.

1931. godine kovanici od 5 švicarskih franaka smanjena je masa s 25 na 15 grama, a i količina srebra smanjena je na 83,5 posto. Valja spomenuti i da je zadnje srebrno izdanje najveće kovanice pušteno u optjecaj 1969. godine, s time da izdanje iz 1968. nije bilo izrađeno od srebra, nego od legure bakra i nikla.

Provjerite raspoloživost ili zatražite ponudu za otkup klikom ovdje...